Recentno usporavanje stope inflacije nastavit će se i tijekom iduće godine, a na ciljanu razinu od 2% i u Hrvatskoj bi se ona mogla spustiti tijekom 2025.

Uz tu procjenju Hrvatske narodne banke, guverner Boris Vujčić je u izlaganju na godišnjoj konferenciji Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji istaknuo i da će najteži dio svođenja inflacije na ciljanu razinu biti “zadnji kilometri”, kad se bude spuštala s tri na dva posto. Kao razlog, apostrofirao je strukturne faktore, prije svega one vezane uz tržište rada.

Privatni, pa javni sektor
“U Europi gospodarstvo stagnira, tj. imamo stopu rasta, ali nisku, ali usporedno s tim tržište rada ostaje vrlo jako”, naglasio je guverner. Svi su očekivali da će i stopa nezaposlenosti rasti, ali ovaj puta to nije slučaj. Tržište rada rada strukturno je drukčije i računa se da će i dalje vršiti strukturni pritisak na stopu inflacije.

Prema Vujčiću, treba se pitati što moramo žrtvovati na tržištu rada da bi se održala stopa inflacije na ciljanim razinama. Trenutačno svjedočimo ubrzanom rastu plaća, a u tom pogledu imamo i najave dodatnog rasta plaća u javnom sektoru koji ponovno prednjači tempom povećanja, nakon što je u prvom kvartalu rast plaća predvodio privatni.

“Što se trendova tiče, u fazi smo deglobalizacije i fragmentacije, a ako se gospodarstva zatvaraju, pritisak na rast cijena radne snage jača i moć sindikata raste. Sve to nastavlja vršiti pritisak na cijenu rada”, podcrtao je.

Ali, za Hrvatsku veći problem u budućnosti proizlazi iz demografskih kretanja, odnosno pada radno aktivnog stanovništva. U HNB-u računaju da će se ono u Hrvatskoj u idućih 20-ak godina smanjiti za oko 400 tisuća ljudi.

“Toliko će, dakle, nedostajati radnika da bi se održao BDP i produktivnost, i to je velik izazov. Morat ćemo i dalje uvoziti radnike, a to moramo činiti na smišljen način. Hrvatska se uistinu mora pripremiti na to da će u idućoj generaciji i ekonomski i sociološki izgledati bitno drukčije od onoga kako je se sjećamo mi ili naši roditelji”, poručio je guverner.

Uobičajeni jesenski pad
Već nekoliko godina broj stranih radnika u ukupnoj zaposlenosti raste, što se očituje i u povećanju broja izdanih radnih dozvola za inozemne državljane.

Ukupna zaposlenost mjerena brojem osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u ovo doba godine je, prema već uobičajenom sezonskom obrascu, u padu.

Prema najnovijim podacima HZMO-a, tijekom listopada broj osigranika pao je za 16 tisuća, na ukupno 1.661.597, što je pak u odnosu na rekordni srpanj za oko 25 tisuća ljudi manje. U godišnjim usporedbama danas u RH imamo 40,8 tisuća osiguranika više (ili +2,5%) nego prije godinu dana. Pritom npr. u građevinarstvu, koje se ističe udjelom stranih radnika, broj osiguranika bilježi rast i na mjesečnoj i godišnjoj razini.

U odnosu na rujan u tom je sektoru na kraju listopada bilo je za 1,4% ili 1877 osiguranika više, a u odnosu na lanjski listopad njihov broj je porastao za više od 8000 ili 6,1%.