Iako je prema informacijama s konferencije “Porezna politika u post-pandemijskom razdoblju” udio poreza na dohodak i prireza u ukupnom opterećenju rada u Hrvatskoj sada među najnižima u Europi, značajna su davanja za doprinose (za mirovinski i zdravstveni sustav), tako da ukupna opterećenja u odnosu na ostale u Europi ipak ne upućuju na dobru poziciju RH.

U tom smjeru su upućene preporuke poreznih stručnjaka da isključivo daljnje rasterećenje doprinosa može dovesti do daljnjeg rasterećenja plaća, odnosno daljnje smanjenje poreza na dohodak nije moguće jer bi ozbiljno ugrozilo sustav financiranja JLS-a.

Na konferenciji Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Deloittea razmatran je niz preporuka. No, koliko je spomenuta izvediva upitno je. S jedne strane, doprinos za zdravstveno osiguranje financira ionako opterećen sustav zdravstva, koji u doba korona krize ima još i dodatnih značajnijih troškova.

S druge strane, doprinos za mirovinsko osiguranje financira mirovinski sustav, koji nije pak održiv zbog niskog omjera zaposlenih i umirovljenika.

Međutim, profesor Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta tvrdi kako se oko polovice rashoda mirovinskog sustava već financira iz proračuna, pa ne vidi problem u daljnjem povećanju tog dijela te ističe kako je prednost smanjenja doprinosa za mirovinsko osiguranje u odnosu na, primjerice, daljnje povećanje osnovnog osobnog odbitka to što bi učinke smanjenja doprinosa osjetili i građani s najnižim primanjima koji sada ionako ne ulaze u “porezne škare” zbog prilično visokog osnovnog osobnog odbitka pa ne bi imali nikakve koristi od njegovog dodatnog povećanja.

“Eventualno daljnje rasterećenje plaća treba usmjeriti upravo na segment građana s niskim dohocima, osim iz socijalnih razloga i zbog toga što oni većinu dohotka troše pa se 25% državi odmah vraća kroz PDV. Tome smo, uostalom, svjedočili u prvim krugovima porezne reforme.

Za razliku od njih, građani s višim primanjima velik dio povećanja dohotka preusmjeravaju u štednju ili potrošnju u inozemstvu od čega država nema koristi.

Prednost smanjenja doprinosa u odnosu na daljnje smanjenje poreza na dohodak postoji i u kontekstu financiranja županija, gradova i općina koje su uslijed povećanja osnovnog osobnog odbitka ostale bez značajnih prihoda”, zaključuje