Može li Hrvatska iskoristiti svoj povoljan geografski položaj i klimatsko okruženje da bi u prehrambenom sektoru smanjila ovisnost o uvozu, povećala produktivnost te postala konkurentnija na nivou EU-a. To je pitanje na koje će odgovoriti sudionici konferencije Večernjeg lista koja se danas održava u Koprivnici.

Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, kazala je: “Današnja tema relevantna je za svakog od nas, kao pojedince, za gospodarstvenike, za industrije, a i za državu. Razgovor o sigurnosti hrane zbiva se u jednom globalnom i širem kontekstu koji se proteklih 20-ak godina mijenja i to na način koji nije sasvim povoljan. Iskoristila bih ovo vrijeme da pokušam ocrtati kontekst za razgovor na panelu”.

“FAO definira sigurnost hrane kao situaciju koja postoji kada svi ljudi u svakom trenutku imaju ekonomski, društveni i fizički pristup sigurnim, dovoljnim i nutritivno ispravnim količinama hrane koja je potrebna za njihov zdrav i normalan život. Mislim da možemo reći da mi u Europi imamo sreću što imamo relativno visoku kvalitetu i sigurnost hrane, to nije slučaj u svim dijelovima svijeta”. 

Osvrnula se na ratove i konflikte koji se proteklih godina intenziviraju. “Ruska agresija na Ukrajinu pokazala je koliko ratovi mogu poremetiti globalne tokove i tržišne ravnoteže. Ta je agresija izazvala nezabilježen, u recentnim godinama, rast cijena sirovina i hrane”.

Oko 25 posto hrane za ljudsku potrošnju, kako je kazala, trguje se u međunarodnoj trgovini. “Međunarodna trgovina važna je za sigurnost hrane, a upravo zbog ratnih konflikata, klimatskih promjena, nalazi se pod velikim pritiskom”.

“Sigurnost proizvodnje hrane sigurno je povezana sa stabilnošću međunarodne trgovine”, naglasila je pa se osvrnula na klimatske promjene koje utječu na način proizvodnje hrane, vrstu poljoprivrednih proizvoda, donose brojne nesigurnosti i na određeni način razdvajaju zemlje. “Trenutno su klimatskim promjenama osobito pogođene zemlje nižih geografskih širina, južnije.”

Panel raspravu možete pročitati OVDJE.