Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) proteklih je 15 godina bila usmjerena na isplate osiguranih depozita i pritom štedišama 28 institucija isplatila ukupno gotovo pet milijardi kuna, a ove joj je godine ponovno vraćena i uloga sanacijskog tijela. Slučaj je htio da se novi zakon i testira već u prvoj godini, i to listopadskim otvaranjem sanacijskog postupka nad Jadranskom bankom. Pritom je DAB-ova funkcija sanacijskog tijela danas drugačija od nekadašnje i u pogledu financiranja sanacija, što će banke ovih dana osjetiti i kroz uplate prve tranše doprinosa za sanacijski fond. Kako nam kažu u DAB-u radi se o približno 172 milijuna kuna.

Za razliku od druge polovice devedesetih godina, kad su se sanacije provodile na teret državnog proračuna (poreznih obveznika), bankarski sektor sad uz fond osiguranja štednih uloga mora puniti dva fonda. Uz redovne premije osiguranja depozita u koji su banke posljednjih godina uplaćivale oko pola milijarde kuna godišnje (0,32 posto iznosa ukupnih osiguranih depozita), ove će godine, dakle, regulatorni trošak povezan s DAB-om dosegnuti oko 700 milijuna kuna.

Direktorica DAB-a Marija Hrebac napominje kako nova sanacijska pravila, kao i ona vezana uz osiguranje depozita, proizlaze iz europskih direktiva u sklopu projekta bankarske unije. Direktiva o sanaciji pritom predviđa da se u roku deset godina kroz doprinose u fondu akumulira jedan posto ukupnih osiguranih depozita, s tim da formula financiranja sanacijskog fonda podrazumijeva da ga u najvećoj mjeri pune veće odnosno velike banke, dok se za male utvrđuju paušalni iznosi (od 1 do 50.000 eura).

Kako bilo, ovogodišnji regulatorni trošak banaka povezan s tom institucijom povećat će se za gotovo trećinu u odnosu na prošlu godinu. A premda bi se slijedom novog zakona o osiguranju depozita za nekoliko mjeseci trebalo krenuti i s primjenom takozvanih diferenciranih premija osiguranja, čini se da će dogodine obveze banaka prema DAB-u ipak biti nešto manje nego ove godine. Za razliku od nekih europskih zemalja s više-manje praznim fondom osiguranja, stanje DAB-ova fonda omogućuje da se donekle amortizira novi namet vezan uz sanacijski fond. I nakon nekoliko stečajeva manjih banaka te isplata njihovih štediša taj je fond u nas težak oko tri milijarde kuna. Uza sve, u Agenciji računaju da bi ga uskoro mogla podebljati i nemala uplata iz Credo banke u stečaju. Naime, deponentima te banke DAB je isplatio oko 480 milijuna kuna, a kao vjerovnik trećeg isplatnog reda očekuje da bi se mogao naplatiti u iznosu oko 70-80 posto isplaćenih osiguranih depozita. To je daleko bolja naplata u odnosu na prijašnji val stečajeva u kojima se naplata kretala oko 20-30 posto troška isplate.

Kad je posrijedi sustav osiguranja depozita, ovogodišnjem povećanju regulatornog troška u manjoj je mjeri pridonio i zakon o osiguranju depozita iz srpnja ove godine. Njime je, među ostalim, proširen obuhvat osiguranih depozita (do 100.000 eura) na manje lokalne jedinice te srednja i velika poduzeća. Ta zakonska inovacija povećala je osnovicu za plaćanje premija za oko pet posto, tvrde u DAB-u, sugerirajući da je posrijedi malo dodatno opterećenje. Imajući u vidu da prema podacima HNB-a osigurani depoziti trenutno iznose oko 175 milijardi kuna, proširenje obuhvata implicira 30-ak milijuna kuna veći premijski trošak.

Kako god bilo, prema direktorici DAB-a, kreditne institucije ne bi trebale previše strahovati ni od diferencirane premije osiguranja štednih uloga koja bi trebala u primjenu tijekom prvog kvartala 2016. (krajnji rok je kraj svibnja). Iako je suština tog koncepta da rizičnije banke (prema definiranim pokazateljima podijeljenim u pet kategorija) plaćaju i veće premije rizika, u DAB-u nagovještavaju da je izglednije da će trošak premija osiguranja depozita za banke dogodine zapravo biti manji, a ne veći nego ove godine. Bude li se osjetnije smanjio, teško da će to biti znak da su, eto, banke i u relativno nepovoljnim uvjetima poslovanja baš nerizične. To je ponajprije pitanje priuštivosti i solidne kapitaliziranosti fonda osiguranja depozita.

Banke su, dakako, trenutno više zabavljene ovogodišnjim dodatnim povećanjem regulatornog troška. Prvi čovjek HUB-a Zdenko Adrović nedavno je to i izrijekom rekao, ističući kako će se s obzirom na sanaciju Jadranske banke sanacijski fond dogodine opet zapravo puniti od nule. Čini se da novo vodstvo HUB-a s novom vladom namjerava otvoriti pitanje regulatornih troškova. Međutim, izglednije je da će u razgovorima eventualno zaigrati na fond osiguranja depozita. Jer, kažu, kod nas je ciljani iznos veličine tog fonda utvrđen na 2,5 posto iznosa osiguranih depozita, dok je smjernicama EU kao minimum određena triput manja veličina fonda (0,8 posto).

Koliko će pak stajati sanacija Jadranske zasad se ne može reći. Hrebac ističe da su u tijeku procjene nezavisnih revizora o stanju imovine i obveza banke. Tek kad se to bude znalo, moći će se govoriti o cijeni, kao i o tome koliki je iznos dokapitalizacije potreban toj banci. No, osnovno pravilo u vaganju između sanacije i stečaja koje proizlazi iz europske direktive o sanaciji je da u konačnici trošak sanacije bude manji nego u slučaju stečaja.