Birajte: hoćete li sa 50 milijuna kuna pokušati spasiti banku ili ćete platiti 500 milijuna kuna (osigurane) štednje. Tako je plastično obrazložio ministar financija zašto i dalje smatra da je bila dobra odluka Vlade da lani putem FGS-a Alternative država prisnaži spašavanju Centar banke. Banka je sad pred novom prijeko potrebnom dokapitalizacijom, ali češki bi investitor trebao ući po 20 puta manjoj cijeni. Budući da je država zapravo izgubila dobar dio uloženog, mnogi su krenuli propitivati opravdanosti angažiranja državnog novca za spašavanje privatnih malih banaka. Jedna od teza je da one nisu sistemski rizik ni u slučaju stečaja i likvidacije. Drugi (se) pitaju zašto to nije bio problem u slučaju Creda. Konačno, dvojbeno je je li izbor baš 50 prema 500 milijuna, kao i adresiranje potonjeg iznosa kao potencijalnog proračunskog izdatka.
Sanacija Centar banke očito košta znatno više, a bude li uskoro J&T banka i uplatila prvu od dvije najavljene runde ulaganja od po 75 milijuna kuna bez dodatnog žrtvovanja države, moći će se reći da je Vlada spasila banku sa 50 milijuna. No, predstavnici J&T-a naglašavali su da je njihova ponuda dokapitalizacije u prvom krugu uvjetna te da žele čist start. Prema nekim informacijama, to uključuje zahtjeve HBOR-u i Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) da preuzmu neke kreditne plasmane banke. Pristanak bi svakako povećao sanacijski doprinos države. Jednako kao što bi neto cijena isplate štednje u slučaju da je banka otklizala u stečaj bila manja od iznosa osiguranih depozita. Jer, nakon isplate štednje, DAB u konačnici ipak nešto i uprihodi u postupku stečaja.
Ceh isplate štednje u propalim bankama ne ide na teret proračuna, već bankarskog sektora i akumuliranih premija osiguranja depozita koje sve one redovito uplaćuju u Fond osiguranja depozita pri DAB-u. U njega se u novije vrijeme slijeva oko 450 milijuna godišnje, a godinama se uglavnom samo punio i tek je prisilna likvidacija Credo banke malo poremetila njegovo bujanje.
Potkraj 2011. i početkom 2012. iz Fonda je isplaćeno 476 milijuna kuna osiguranih depozita u toj banci. I uz taj odljev u ovu je godinu ušao s nešto više od tri milijarde kuna nakupljenih premija osiguranja, a sad je vjerojatno i bliže 3,3 milijarde. Dakle, taj je fond “solidarnosti” na papiru dostatan za isplatu štednje više od šest banaka veličine Centar banke.
No, ministar Linić ima razloga groziti se osiguranih slučajeva. Uz ostalo zato što DAB velikim dijelom premije za osiguranje štednje zapravo koristi za financiranje proračuna, a država je npr. i lani dokapitalizirala Croatia banku upravo novcem DAB-a. Imovina fonda osiguranja depozita nije, dakle, u cijelosti baš brzo raspoloživa za isplate, a nije posve bez efekata na proračun ni eventualna potreba rasprodaja vrijednosnih papira države koje drži DAB. Konačno, potreba većih isplata štednje iz DAB-a ne bi utjecala na deficit državnog proračuna, ali na razini opće države to bi povećalo deficit. Prema financijskom planu izvanproračunskih fondova, DAB je praktično jedini od kojega se očekuje suficit (i to 661 milijun kuna).
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu