Turistička tvrtrka Uniline lani je povećala prihod za visokih 30 posto, za iduću godinu najavljuje daljnji rast. Je li tvrtka, s rezultatima s kojima se danas rijetko tko može pohvaliti, iskoristila krizu, ili se kriza slučajno pojavila u trenutku kad je trud Unilineove ekipe iz prethodnih godina počeo davati sve vidljivije rezultate, razgovarali smo s Borisom Žgombom, predsjednikom uprave i suvlasnikom Unilinea koji nam je osim toga otkrio kako planira privući goste s dalekih tržišta Kine, Japana, Amerike. 

Kako tumačite rast Unilinea u zadnjih par godina, pogotovo u uvjetima krize?

Treba naglasiti da je aktualna gospodarska kriza uvelike utjecala na stanje, ne samo na turističkom tržištu, već i na odnose unutar cjelokupnog gospodarstva. Prednost Unilinea leži u činjenici da smo na vrijeme znali prepoznati razvoj situacije na globalnoj razini i samim time smo prilagodili svoje poslovanje novonastalim uvjetima. Također treba naglasiti da je i sustavan pristup razvoju ponude, ali i kontrola troškova, doprinijela situaciji da je Uniline danas jedna od najuspješnijih turističkih kompanija u Hrvatskoj.

Mnogi vas uspoređuju s Adriatica.netom koji je isto tako imao nagli rast ali je naglo i pao? Kakav je vaš odgovor na te provokacije?

Razvoj Unilinea i adriatica.net-a doista nema nikakvih dodirnih točaka da bi ih se moglo uspoređivati. Adriatica.net je izrasla akviziranjem etabliranih kompanija koje su se s vremenom pokazale prevelikim teretom. Uniline kontinuirano raste već 16 godina zahvaljujući vlastitim snagama, bez vanjskih ulaganja, kroz sustavno i plansko širenje poslovanja, ujednačenom amplitudom i bez naglih skokova. Danas je na tržištu i kod partnera prepoznat kao iznimno stabilan i pouzdan partner. U vrijeme kada situacija na tržištu ne ide u korist domaćim putničkim agencijama, poslovni subjekti traže partnere koji su im u stanju pružiti kvalitetne poslovne odnose. Uniline tako posluje već godinama i danas je iznimno stabilan ponajprije zbog svoje poslovne politike i unaprijed definirane strategije, ne ugrožavajući svoje dnevno poslovanje ishitrenim potezima. 

Najavljujete dodatno širenje Unilinea u ovoj godini, možete li pojasniti o čemu se konkretno radi?

U planu su značajna ulaganja i operacije na tržištima za koja smatramo da će u budućnosti donijeti važan emitivni udio u našem poslovanju. Koliko god neuobičajeno zvučalo, predviđamo da će u narednim godinama naše djelovanje na tržištima Australije, Novog Zelanda, Dalekog Istoka ili Brazila donijeti značajne brojke ne samo Unilineu, već i domaćem turizmu u cjelini. Isto tako, radimo na razvoju Unilinea kao kompanije za destinacijski menadžment (DMC), u sklopu čega smo osnovali poseban odjel koji se bavi tržištem posebnih interesa, odnosno proizvodima koji se ne nalaze u uobičajenoj turističkoj ponudi i temelje se na doživljaju kao glavnom motivu dolaska gostiju.

Promijenili ste vizualni identitet Unilinea, nosi li to i neke rizike s obzirom na dosadašnju prepoznatljivost na tržištu?

Procijenili smo da je vrijeme da tržištu ponudimo novi vizualni identitet. Cilj je bio osvježiti i modernizirati vizualni nastup kojim se prezentiramo na globalnom tržištu. Koliko god smo svi u Unilineu vezani uz stari logotip i vizuale, toliko su svi svjesni da je novi logo, uistinu karizmatična i šarmantna zvijezda, naš adut kojim ćemo doprijeti do svijesti svih naših korisnika i poslovnih partnera. Uniline je moderna kompanija koja se ne boji mijenjati stvari i stvarati prednost kroz ambiciozne poslovne iskorake. Promjena vizualnog identiteta je za nas jedan od tih iskoraka koji će, uvjereni smo, u budućnosti biti jedan od značajnijih odluka u kontekstu brandiranja Unilinea diljem globalnog tržišta.

Prošle godine ste otvorili ured u Kini i jedina ste domaća turistička agencija koja je to napravila. Kakvi su rezultati, kakvi su planovi za ovu godinu?

Od trenutka kada smo odlučili otvoriti ured u Šangaju, kojim pokrivamo tržišta Dalekog Istoka, konstantno bilježimo porast poslovanja. Za ovu smo godinu predvidjeli dodatni rast od 25 posto, kao i lani u odnosu na godinu ranije. Ipak, bitno je naglasiti da bi rezultati bili značajno bolji kada se ne bismo suočavali s problemom viznog režima. Potencijal Dalekog Istoka je velik, u posljednjih nekoliko godina smo uložili značajna sredstva u razvoj poslovanja na tim tržištima, i sad smo u poziciji da sa poteškoćama ostvarujemo zadane ciljeve. No, to nije samo problem Unilinea već cjelokupnog turističkog sektora .

S Podravkom imate ugovor o suradnji, nedavno ste zajedno bili u Japanu. Što ste tamo radili, kakav odaziv očekujete s tog tržišta, jesu li se Japanci oporavili od potresa i vratili na tržište putovanja?

Japanska kultura je fascinantna. Potres koji se desio u toj zemlji baš ničim ne utječe na njihov daljnji život. Infrastruktura, ali i i poslovni procesi ne trpe, niti se potres spominje u bilo kojem smislu. Zato taj detalj ničime ne utječe na podatak da Japanci sve više traže aranžmane za dolazak i posjet Hrvatskoj. S tim smo ciljem nedavno zajedno s Podravkom organizirali niz edukativno promotivnih događanja s ciljem promicanja Hrvatskog turizma i gastronomije. Naša suradnja s Podravkom rezultat je prošlogodišnjeg potpisivanja ugovora o suradnji i zajedničkim nastupima na ključnim tržištima. Japan je samo jedan u nizu zajedničkih nastupa kojima planiramo promovirati sve prednosti naše zemlje diljem ciljanih tržišta.

Na koji način planirate privući goste iz Amerike i Australije, što ćete im ponuditi?

Spomenuti turisti u prvom redu nastoje obići čim veći broj lokacija u destinaciji. Za njih posjet Hrvatskoj nije dovoljan pa iz tog razloga kombiniramo kružne ture s obilascima destinacija u okruženju. Ista praksa se provodi i za goste iz drugih, udaljenih destinacija, primjerice, za Japance, Kineze ili Korejce. Hrvatska je danas turistički brand diljem svijeta i sve naše goste, bez obzira na državu iz koje dolaze, kvalitetno upoznajemo sa svim kulturnim, povijesnim, gastronomskim i ostalim prednostima koje nudimo i na koje smo ponosni.

Ministar turizma kazao je da u ovoj godini neki objektivni faktori više ne idu na ruku Hrvatskoj kao destinaciji i da se stoga trebamo više potruditi da dovedemo goste. Kako ste to doživjeli, kakve scenarije vi predviđate?

Treba uzeti u obzir da je kriza diljem Europe i svijeta značajno presložila uvjete na tržištu. Navike kupaca i putnika su se posljednjih godina mijenjale uvjetovano tim razvojem situacije. Unatrag nekoliko godina se za svakog gosta potrebno značajno potruditi da bi se odlučio za našu destinaciju i poklonio nam povjerenje. No, nama to evidentno uspijeva i naći ćemo načina da tu praksu nastavimo i u narednim godinama, neovisno o uvjetima na tržištu. Uza sve poteškoće, prošle smo godine bili pobjednici na Mediteranu i uvjeren sam da ćemo, uz sve izazove koji su pred nama, taj niz i nastaviti.