Najveće povećanje plaća u javnom sektoru, za koje je država ove godine izdvojila 1,63 milijarde eura, odražava se na preferencije radnika. Danas bi tako gotovo polovica građana, točnije 44 posto, kada bi imala priliku birati, radila u javnom sektoru.

Pokazuje tako istraživanja koje je agencija Ipsos provela u svibnju i lipnju ove godine za Mastercard u povodu lansiranja četvrte sezone projekta Uplift.

Konkretno, u privatnom sektoru bi radilo 29 posto ispitanih, dok je za njih 27 posto jednako primamljivo raditi u oba sektora. Osim toga, većina zaposlenih otvorena je prema promjeni posla, ali samo ako im se ukaže prilika, bez proaktivnog traženja.

Ravnoteža privatnog i poslovnog
Rezultati istraživanja, čiji je cilj pružiti uvid u zadovoljstvo i preferencije zaposlenika, ne trebaju čuditi kada većina ispitanih, njih čak 97 posto, kao najbitniji kriterij zadovoljstva poslom ističe upravo plaću.

Ona je u ožujku, mjesecu kada je na snagu stupilo dogovoreno povećanje plaća u državnom i javnom sektoru, bila realno viša 12,7 posto u odnosu na isti mjesec lani, pokazuju podaci državnih statističara. Pritom je prosječna plaća u zdravstvu i socijalnoj skrbi porasla 33,9 posto te je iznosila 1771 eura. Istovremeno je prosječna plaća u prerađivačkoj industriji i trgovini iznosila 1175 i 1164 eura.

Što se tiče zadovoljstva, ispitanicima su osim plaće iznimno važni i međuljudski odnosi te odnosi s nadređenima (tako kaže 96, odnosno 95% ispitanih). Nadalje, kao najvažnije za zadovoljstvo radnim mjestom ističu ravnotežu privatnog i poslovnog života. No, kako realno stoje stvari? Od svega ispitanici su na poslu trenutačno najviše zadovoljni ugovorom na neodređeno radno vrijeme, slobodnim vikendima te sigurnosti zaposlenja.

Istraživanje Ipsosa za Mastercard kaže da je 45% ispitanih, gotovo polovina, zadovoljno plaćom. Najmanje su zadovoljni mogućnošću rada od kuće (33%, ali to im je i najmanje važno) te napredovanja (39%).

Među onima koji rade u javnom sektoru najnezadovoljniji plaćama su u tvrtkama u vlasništvu grada ili županija, dok su najzadovoljniji zaposleni u policiji, vojsci i vatrogastvu. Što se pak tiče privatnog sektora, s plaćama su najzadovoljniji u građevini i ugostiteljstvu, dok su najnezadovoljniji u ostalim uslužnim djelatnostima.

Promjena posla
Usporedbom zaposlenika u javnom i privatnom sektoru vidljivo je da su zaposlenici u javnom sektoru zadovoljniji slobodnim vikendima, sigurnosti zaposlenja, brojem dana godišnjeg odmora dok su radnici u privatnom sektoru zadovoljniji mogućnošću napredovanja, dobrim međuljudskim odnosima, mogućnošću rada od kuće i kliznim radnim vremenom.

Istraživanje pokazuje i da je čak 80% ispitanih otvoreno prema opciji da promjene posao u idućih godinu dana, iako od ukupno ispitanih samo njih 14 posto to želi izrazito jako, 14 posto ih to želi, ali im nije važno, dok čak 50 posto ne bi mijenjalo posao. Promjeni posla su nešto skloniji ispitanici koji rade u privatnom sektoru nego oni u javnom, pokazuje istraživanje.

Upravo bi pružanje uvida u ono što je zaposlenicima važno, trebalo pomoći tvrtkama da stvore bolje radne uvjete te privuku i zadrže talente. Osim toga, ključnu ulogu u kreiranju okruženja kojim će zaposlenici biti zadovoljni, a poslovanje napredovati, ima i edukacija poduzetnika. Nju Mastercard kroz projekt Uplift akademija provodi već četvrtu godinu.

Riječ je o besplatnom obrazovnom programu, koji se provodi u suradnji s Algebrom te je namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima, kao i zaposlenicima u tom sektoru s posebnim naglaskom na turizam, ugostiteljstvo, uslužne djelatnosti i OPG-ove. Prijave na akademiju su otvorene.