Dok se hrvatski građani polako navikavaju na vrijednost i trošenje u novoj valuti, rijetko tko razmišlja koliko su kompleksan proces morali proći razni poslovni subjekti da bi primanja i plaćanja u euru mogla biti uspješno izvršavana. Bio je on posebno intenzivan u složenom bankarskom sustavu, koji si pogreške i nefunkcioniranje sustava nije mogao dopustiti.

Pa, dok je većina građana slavila ulazak u Novu 2023. godinu, djelatnici banaka, posebno njihovi IT stručnjaci, sjedili su za računalima i pratili uspješnost konverzije kune u euro. U konačnici za taj su se dan – 31. prosinac, pripremali čitavu godinu i na to utrošili oko sto milijuna eura, što dovoljno govori o obimu i kompleksnosti posla.

Kako su stvari u praksi izgledale dobro znaju u Banksoftu, domaćoj IT kompaniji, koja je konverziju iz kune u euro uspješno odradila u čak osam banaka, odnosno za pet većih i tri manja klijenta. A ona je provedena u 24 sata prije prvog dana 2023., od 4 ujutro u subotu, do 4 ujutro u nedjelju.

“Uistinu je bilo zahtjevno”, prisjeća se Branko Budić, suosnivač Banksofta, specijaliziranog za razvoj osnovnih i digitalnih bankarskih rješenja, što ih svrstava u klub rijetkih softverskih kompanija u Hrvatskoj sa sofisticiranim bankarskim proizvodima.

Godinu dana pripreme
“Za uspjeh su ključni bili resursi, odnosno dovoljan broj stručnih ljudi koji je radio na konverziji. Itekako je bila važna i priprema kako bi na ‘dan D’ sve što je ranije testirano bilo uspješno provedeno. Morali smo biti spremni i na probleme, za koje smo znali da će se pojaviti, jer se podaci i knjiženja svakodnevno mijenjaju u sustavu pa su iznenađenja uvijek moguća”, objašnjava Budić.

Srećom, zahvaljujući dobroj pripremi, koja je trajala gotovo cijelu prošlu godinu, ogroman i kompleksan posao 40-ak IT profesionalaca iz Banksofta, uspješno je i paralelno provelo euro konverziju kod čak pet većih klijenata – Agram banke, Slatinske, Samoborske, Istarske kreditne banke Umag, Nove hrvatske banke. Odgovornost je pritom, naglašava Budić, bila ogromna jer da nisu dobro odradili posao ovih pet banaka na prvi dan 2023. ne bi moglo ‘otvoriti vrata’.

Napominje da su uz sav posao oko konverzije morali voditi računa i o tekućem poslovanju banaka koje nije stalo zbog prilagodbe novoj valuti. Stoga su se morale raditi nove testne okoline na kojima se simuliralo poslovanje banaka na prvi dan Nove godine. “Neki su klijenti stoga proširivali ili nabavljali nove servere kako bi to moglo biti izvedeno”, ističe Budić.

Rezervni plan
Oni su pak imali rezervne planove. Svoje su rješenja prilagodili 24 sata ranije kako bi, u slučaju grešaka, imali vremena ponoviti konverziju i aktivirati cijeli sustav.

“Srećom rezerva nije bila potrebna kod niti jednog klijenta”, kaže Budić, ističući važnost paralelne komunikacije sa svim klijentima, ali i suradnju s Hrvatskom narodnom bankom koja je bila zadužena za pripremu i provođenje projekta konverzije u bankama.

A posla je bilo mnogo. Budić napominje da je trebalo ažurirati račune koji su bili u raznim valutama. Prilagoditi je trebalo i samo knjigovodstvo banaka, koje je među najdetaljnijima među poslovnim subjektima.

“Posebnost konverzije je i u tome što se ne radi samo o zamjeni domaće valute, već i o spajanju kune s eurom. Naknadne specifikacije i tumačenja odredile su da će kuna s 01. siječnjem biti tretirana kao deviza kako bi u narednom razdoblju bila omogućena zamjena kune za euro”, objašnjava ističući da su se i tom novom tumačenju morali prilagoditi, a sustav “naučiti” da je ono što je bila domaća valuta sada – deviza.

Osim konvertiranja računa trebalo je prilagoditi domaći platni promet koji je zamjenom valute ušao u tzv. eurozonu čime se transakcije iz Europske unije prema nama, i od nas prema EU-u, sada tretiraju kao domaće.

“To se odrazilo na promjene u platnim sustavima Fine i naših poslovnih banaka, a kako bi bilo omogućeno praćenje ‘domaćih’ eurskih transakcija, onih prema drugim EU zemljama, kao i prema trećima. Trebalo je, dakle, prilagoditi naplatu tarife novoj situaciju te definirati kojom će mrežom biti obrađene transakcije – SWIFT-om, SEPA-om ili Targetom”, objašnjava Budić.

No, to nije sve. Trebalo je prilagoditi i instant plaćanja, testiranja preko Fine i kartičnih kuća te prilagoditi digitalno, odnosno internet i mobilno bankarstvo.

Posao nije gotov
Prošla je godina, posebno njen kraj, bio, dakle, vrlo hektičan za bankare i one koji su vodili njihovu prilagodbu novoj valuti. Sad je situacija mnogo mirnija, no posao još nije gotov, kaže Budić čija će kompanije uskoro proslaviti 30. godišnjicu poslovanja.

“Još traje potpora i rješavaju se sitne ‘dječje bolesti’ sustava”, ističe suosnivač Banksofta, čija napredna bankarska softverska rješenja nisu implementirana samo u domaćim bankama. Svoj softver izvoze u BiH, Tursku u kojoj rade s njihovom najvećom bankom te Azerbejdžan.

Lista se klijenata penje na čak 20-ak banaka s kojima su surađivali. Trenutno njihove sustave koristi njih 13, osam u Hrvatskoj te pet u inozemstvu. U ovoj godini imaju velike planove jer rade na razvoju novih bankarskih rješenja. No Budić detalje još ne želi otkriti.