Izvoz je segment hrvatskog gospodarstva koji se uspješno nosi sa svjetskom krizom i vodi ka dugoročnom i održivom napretku, te stoga njegovo poticanje treba predstavljati glavnu polugu novog modela razvoja, poručili su Vladi izvoznici s jučerašnje osme po redu konvencije Hrvatskih izvoznika.

Predsjednik te udruge Darinko Bago pohvalio je Vladinu orijentaciju na investicije, no, upozorio i da nas to dugoročno ne može izvući iz krize. Pozvao je stoga Vladu i da program mjera za poticanje rasta izvoza donese što prije, već nakon ljeta, koje će, pak, obilježiti snažne promjene, pa i šokovi, zbog ulaska u EU. "Kratkoročno će ulazak u EU za izvoznike predstavljati problem, no nakon porođajnih muka to će srednjeročno i dugoročno donijeti, možda ne blagostanje, ali svakako će donijeti korist", kazao je Bago, čiji je pozdravni govor zbog izostavljanja vječne bolne teme hrvatskog izvoza, deprecijacije kune, naišao i na pohvalu od premijera Zorana Milanovića. 

Vlada izabrala teži put
"Priča o tečaju lakši je put izvrsnosti i konkurentnosti, a iskustvo zemalja EU pokazuje da su upravo sve one koje su posegnule za tim mjerama i koje su korekcijom tečaja kupovale konkurentnost danas u najvećim problemima", istaknuo je Milanović, napominjući kako njegova Vlada, kao i izvoznici, bira teži put, "nordijski, a ne bizantinski". Razlika je danas, smatra, evidentna pogleda li se iskustvo Njemačke, Finske, Švedske i Danske, koje su rast postigle razvojem tehnologije i znanja i pridržavanjem svojih strogih pravila. Sam ulazak u EU Milanović vidi kao veliku šansu za izvoznike, no podsjeća i da će konkurencija koja ih čeka biti žestoka. "Imat ćemo pogodnosti, ali i otvoreno tržište na kojem nema protekcionizma, na kojem najbolji imaju mogućnosti, a ostali se moraju mijenjati", poručuje Milanović. Iznio je izvoznicima i svoje procjene kako će se i sama EU morati mijenjati želi li biti konkurentna drugima, no nije iskoristio i priliku izravno čuti izvoznike, jer je odabrao "laški put" i žurno otišao s Konvencije netom nakon uvodnih govora i dodjele nagrada izvoznicima. U tom su ga slijedili i ministri gospodarstva i poduzetništva Ivan Vrdoljak i Gordan Maras.  

Bolna tema – tečaj
No, u usvojenoj deklaraciji izvoznici od Vlade jasno traže nastavak napora u njihovoj zaštiti na tržištu Cefte i nakon 1. srpnja, te daljnje jačanje HBOR-a, kao i osiguranje konkurentnih dugoročnih kredita za kupce u inozemstvu. Zanimljivo, u svojim se zahtjevima Vladi izvoznici dotiču i tečajne politike. Vladi šalju apel za neaprecirajućim tečajem kune prema euru i američkom dolaru, uz "aktivne napore kako bismo što dulje ostali zvan eurozone, sve dok se ne oporavi stanje u eurozoni i ne postigne konsenzus struke i izvoznika o trenutku prihvaćanja eura". Više reda u radu državne uprave izvoznici posebice savjetuju Vladi u poticanju gospodarstva, a po podacima koje je iznio Bago, izvoz je njegov najvitalniji dio. Od 97 tisuća poduzeća u Hrvatskoj, 12,430 ili 13 posto su izvoznici. No, oni zapošljavaju 51 posto radnika, ostvaruju 65 posto prihoda gospodarstva, a od 1,039 milijardi kuna ulaganja u razvoj u 2012. su čak 70 posto realizirale izvozno orjentirane tvrtke. Suprotno tvrdnji ministra financija Slavka Linića da je kriza kod nas počela zbog ulaganja tvrtki u nekretnine, kod izvoznika je trend obrnut, odnosno dugotrajna imovina im od 2008. bilježi pad. 

Koliko zapravo izvozimo?

Neusklađena statistika

Darinko Bago otvorio je i pitanje pouzdanosti statističkih podataka o hrvatskom izvozu. Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku i Financijske agencije, ustvrdio je Bago, ne poklapaju se. U 2012. izvoz je po evidenciji DSZ-a, bio 72,2 milijarde kuna, a po evidenciji Fine iznosio je 98,5 milijardi kuna. Razlika je 26,3 milijarde kuna, a Bago navodi da, ako se i uzme u obzir da DZS bilježi samo robni izvoz, a Fina i izvoz roba i usluga, te dodaju li se tomu i podaci Hrvatske narodne banke o izvozu usluga, i dalje nedostaje identifikacija oko 10 milijardi kuna izvoza. Razmimoilaženje u podacima, apelira Bago, potrebno je hitno riješiti.

Što izvoznike čeka od 1. srpnja?

• gubitak povlastica zbog izlaska iz Cefte
• poplava jeftine robe iz EU i zemalja s kojima EU ima povlaštene ugovore
• obračun PDV-a za proizvode koje se plasira u EU
• uvođenje carina na uvoz iz Kine i drugih zemalja zbog antidampinških odluka EU
• rast boniteta hrvatskih proizvođača na trećim tržištima
• veća sigurnost proizvoda i bolja zaštita potrošača