Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknuo je da je Ministarstvo gospodarstva jedna od najvećih državnih institucija u Hrvatskoj te ima 11 uprava od kojih su mnoge upućene za Zeleni plan i energetiku te se u taj segment ulažu veliki napori. “Kompletni zakonski okvir kada su u pitanju Obnovljivi izvori energije i tržište za njih je donesen te je sve spremno za implementaciju zelene tranzicije. Od Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu, Zakona o Obnovljivim izvorima energiji, Strategije za vodik pa do niza drugih stožernih ili provedbenih pravnih akata”, istaknuo je u uvodu državni tajnik Milatić.

Europska unija čini velike napore da smanji svoju ovisnost o ruskim energentima, a što je bila i tema ovotjednog sastanka ministara energetike i gospodarstva članica Unije u Bruxellesu, kazao je Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na panel intervjuu u sklopu konferencije “Zeleni plan u hrvatskom gospodarstvu – Energetika: otpornost u krizi”, koji je u organizaciji Poslovnog dnevnika održan u utorak u Zagrebu.

“Na sastanku nije bilo nekih konkretnih zaključaka iako je bilo govora o svim aktualnim problemima – plin, nafta, rublja, sankcije, no svatko je tu iznio svoje viđenje situacije. Okvirno, Mađarska i Slovačka ima svoje specifične energetske okolnosti i preovisnost o ruskim energentima te bi one u slučaju općih sankcija bila snažno ugrožene. Pozicija Hrvatske je da ćemo mi i dalje raditi na diverzifikaciji energetskih pravaca. Prvenstveno se radi o našem projektu LNG-a koji je nekim tehničkim modifikacijama i sada već povećan na 2,7 milijardi kubnih metara plina, a u narednom razdoblju bi se to mogli dići i na 3,5 milijardi. Razmišlja se i o investiciji u čvrsto postrojenje LNG-a u Omišlju koje bi bilo kapaciteta 6,1 milijardu kubika plina i koje bi bilo strateška energetska točka za dobar dio EU. No, radi se o velikoj investiciji koja se može ostvariti samo ako će za nju biti zainteresirana Europska unija koja bi je trebala financijski podržati. Problem s privatnim investicijama kod ovakvih projekata je da zbog fluktuacije cijene plina teško uravnotežiti financijsku konstrukciju na duži rok s takvim rastom i padom cijene plina. To je strateška investicija kojoj aktualna cijena plina ne smije biti glavni fokus”, kazao je Milatić.

Dodao je da bi teorijski da je netko bio dalekovidan, u prethodnom razdoblju bilo profitabilnije izgraditi skladišne i LNG kapacitete te da bi oni u sadašnjim cijenama plina već bili otplaćeni, no da je teško takve procjene raditi.

“Mi ćemo učiniti sve da netko od naših javnih poduzeća uđe u projekt nabavke i skladištenja plina. To je strateško, a ne tržišno, pitanje jer bi bilo besmisleno neku privatnu tvrtku siliti da uđe u takav financijski rizik i potencijalni stečaj zbog potencijalnog višeg državno interesa. Plan je da u takvom strateškom modelu bude napunjeno oko trećina skladišta Okoli, ukupnog kapaciteta 500 milijuna kubika, po bilo kojim uvjetima, a ostatak će biti prepušten interesima samih tvrtki. Činjenica je da smo mi i bez Okolija, pod uvjetima da LNG normalno funkcionira, sigurni”, naglašava Milatić.

Po pitanju niveliranja cijena goriva jednom ili više puta tjedno, državni tajnik smatra da je jednom tjedno dovoljno jer bi u slučaju češćih izmjena bila stvarana samo veća zbrka i nered na tržištu i percepciji potrošača. “Obnovljivi izvori energije za građane i tvrtke, posebno sunčane elektrane, zadnjih godina ima jako veliki rast te smo s nekih 55 MW instaliranih kapaciteta 2018. danas već došli na 160 MW i tendencijom daljnjeg rasta. Svi su uvidjeli, posebno poduzetnici koji energiju kupuju na liberaliziranom tržištu, da cijene skaču i da je tu teško nešto dalekosežno planirati i poduzimati. Jedina zaštita je vlastiti potencijal u OIE čija cijena je pala, postoje poticaji te je to postalo nešto sasvim normalno za svaku tvrtku”, pojašnjava  Milatić. O modelima vaučera za investicije u OIE koji postoji u nekim zemljama, državni tajnik smatra da bi sami vaučeri bili malo prekomplicirano rješenje, no da ima puno modela kojima se može poticati zelena tranzicija.

O problematici nuklearne energije, državni tajnik ponavlja da je Hrvatska jedna od 13 zemalja EU koja je lani tražila od Europske komisije da ublaži regulativu oko daljnje primjene i investicija u nuklearne izvore. “Već je prije od hrvatskog premijera Andreja Plenkovića komunicirano da je naša zemlja zainteresirana za ulazak u novu investiciju sa Slovenijom po pitanju drugog bloka Nuklearne elektrane Krško. Mi već sada potpuno odgovorno surađujemo po pitanju gospodarenja tom elektranom, od investicije, renoviranja, održavanja pa sve do zbrinjavanja radioaktivnog otpada”, zaključuje Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
U konačnici, Milatić je siguran da će Hrvatska u narednom razdoblju imati dovoljno energije bez obzira na to koliko će energetska kriza trajati – čak i po pitanju plina ne vidi nikakav poseban problem za narednu zimu jer skladišta imamo, plina na tržištu ima dovoljno, za punjenje skladišta Okoli je potrebno oko četiri mjeseca te za sve to ima dovoljno vremena.