Osim afera koje ih često prate, kod javne nabave najčešće se problematizira predugo trajanje tih postupaka, ponajprije u kontekstu nezadovoljavajuće dinamike povlačenja novca iz EU fondova.

S ciljem ubrzanja njihove provedbe Ministarstvo gospodarstva izradilo je nacrt izmjena Zakona o javnoj nabavi (ZJN) za koji je u četvrtak na mjesec dana otvoreno e-savjetovanje.

U najvećoj mjeri izmjene se odnose na žalbene postupke, ali u paketu zakonskih izmjena su i neke promjene povezane s obnovom nakon potresa i poražavajućom iskorištenošću 5,1 milijardi kuna dodijeljenih sredstava iz Fonda solidarnosti EU za sanaciju šteta od potresa.

Europski pragovi
Javnim i sektorskim naručiteljima ubuduće će se, naime, omogućiti izuzeće od primjene ZJN u određenim nabavama robe, usluga i radova u svrhu saniranja posljedica i obnove nakon prirodnih katastrofa regulirane posebnim zakonom (o obnovi), i to za vrijednosti do europskih pragova utvrđenih za nabave velike vrijednosti.

Prema obrazloženju prijedloga, ideja je da se “osigura brza i učinkovita nabava robe, usluga i radova, koji su ključni za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda, velikih nesreća i katastrofa”.

Kad su posrijedi promjene pravila vezane uz izjavljivanja žalbi, cilja se ponajprije na skraćivanje vremena tih postupaka, a onda i same JN. Tako će se ubuduće žalbe moći ulagati isključivo elektroničkim putem, umjesto važećih pravila prema kojima su e-žalbe mogućnost, a ne obveza.

Dio zakonskih novosti vezan je i uz sadašnju praksu da se one ne podnose s ciljem ostvarivanja pravne zaštite od nezakonitog postupanja naručitelja, već radi zaustavljanja postupka nabave i odgode otvaranje ponuda.

Kako bi se spriječilo takvo odugovlačenje, ubuduće se kod nepravodobnih ili nedopuštenih žalbi (po odluci Državne komisije o žalbi) postupak nabave neće zaustavljati, odnosno neće se odgađati (produženjem rokova za dostave ponude) javno otvaranje ponuda.

To je inače problem naročito kod projekata financiranih iz EU fondova, zbog rokova povlačenja sredstava, stoji u obrazloženju zakonskih izmjena.

Više naknade
Zakonopisci su na temelju izvješća Državne komisije zaključili i da glede “obijesnih” žalbi iznosi žalbenih naknada nisu baš djelovali odvraćajuće. Stoga se predlaže i “uređivanje iznosa tih naknada na način da se postigne ravnoteža između procijenjene vrijednosti nabave i prava na pristup žalbi”.

Umjesto 5000 kao sadašnjeg najnižeg iznosa predlaže se 10.000 kuna, i to za nabave vrijednosti do 2 milijuna kuna; za one iznad toga iznosit će 0,5 posto vrijednosti, s tim da bi po novom najviši iznos naknade bio 500.000 kuna (za nabave iznad 100 milijuna kuna) umjesto sadašnjih 100.000.

Među ostalim, žalbe se često izjavljuju bez žalbenih navoda. A kako se smatra da to nije tek pitanje “zaboravljivosti” već jedan od načina odugovlačenja, one bez žalbenih navoda (opisa nepravilnosti i obrazloženja) će se moći odbaciti kao neuredne.