Građevinska industrija je u Hrvatskoj u 2023. pokazalo znakove oporavka i rasta, no s brojnim izazovima suočava se i dalje. Nakon perioda intenzivnog rasta potaknutog obnovom nakon potresa i ulaskom Hrvatske u EU, hrvatska građevina sada prolazi kroz fazu stabilizacije.

Iz Tehnike, jedne od najdugovječnih kompanija u sektoru, kazali su nam da su najprisutniji trendovi u hrvatskoj građevini priljev novca iz EU fondova za obnovu Zagreba, Petrinje, Siska i okolice te – stanogradnja.

“Prilično je aktivno na tržištu. Privatna stanogradnja i obnova nakon potresa generator su rasta građevinske industrije, a osim toga, ušli smo u Schengen, pa se aktivirala i potražnja za izgradnjom logističke namjene. Ovi trendovi nastavit će se i u sljedećem razdoblju”, vjeruju u Tehnici.

Veće javne investicije u infrastrukturu, uključujući projekte sufinancirane sredstvima Europske unije, poput obnove prometnica i energetskih projekata, značajno doprinose aktivnosti u sektoru.

Velika količina posla

Najviše pozicionirana građevinska kompanija na listi Top 505 najuspješnijih kompanija u 2023. godini, prema podacima analitičke tvrtke Dun&Bradstreet, bio je Kamgrad. Prema njihovom mišljenju, produktivnost građevinskog sektora u Hrvatskoj, bitno je ispod prosjeka Unije, ali je velika količina posla na tržištu unatrag zadnjih nekoliko godina tu činjenicu “ostavila sa strane”.

“Ovo je dobro vrijeme za građevinu, ali ne znamo koliko će to trajati. Mnoge kompanije iz sektora trenutačno bilježe izvrsne rezultate, daleko iznad onih u nekim nedavnim razdobljima”, komentiraju iz Tehnike. Međutim, inflacija, rast cijena građevinskog materijala, te nedostatak kvalificirane radne snage predstavljaju ključne prepreke koje usporavaju daljnji napredak sektora.

“Povećanje troškova građevinskih materijala i energenata značajno je utjecalo na naše operativne troškove, dok je nedostatak kvalificirane radne snage postao još izraženiji izazov”, kaže direktor Strabag Hrvatska Veljko Nižetić. No, važno je napomenuti da investicije u infrastrukturu, korištenje sredstava iz EU fondova i održivi razvoj nude mogućnosti za daljnji rast i modernizaciju.

U četvrtom tromjesečju prošle godine, u odnosu na isto razdoblje 2022., Državni zavod za statistiku navodi 35,1 posto veću vrijednost novih narudžbi u građevini. Tijekom čitave 2023. vrijednost novih narudžbi u građevinskom sektoru veća je za 25 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. Porast u Državnom zavodu za statistiku bilježe i kad je riječ o vrijednosti izvršenih radova. U 2023. ona je narasla za 31,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

Osim radova na izgradnji ili rekonstrukciji objekata u turizmu i drugih investicija u gospodarske objekte privatnog sektora, konjunktura u graditeljstvu temeljila se na investicijama u infrastrukturne objekte putem javne nabave, kao i obnove potresom pogođenih krajeva.

Mirko Habijanec, predsjednik HUP Udruge poslodavaca graditeljstva, iz tog razlog prošlu godinu ocjenjuje kao uspješnu. Prema njegovom mišljenju, poticaj uspjehu osiguralo je korištenje sredstava Fonda solidarnosti i NPOO. No Habijanec nabraja i neke izazove koje je zamijetio u sektoru.

“Geopolitičke turbulencije ostavile su negativnog traga u velikom rastu cijena građevinskog materijala, te su građevinari snosili terete porasta troškova materijala, povodom čega su otvoreni brojni zahtjevi za priznavanjem razlika u cijeni. Nedostatak kvalificiranih radnika je pitanje s kojim se svi građevinari suočavaju, te više ili manje uspješno ublažavaju taj problem sa stranim radnicima”, rekao je Habijanec i dodao: “Svi imamo problema s radnom snagom, ali taj se problem, ako poduzeća jačaju, može riješiti.

Država je tu napravila pozitivne pomake i što se tiče boravišnih i radnih dozvola. Mi moramo na tome raditi, no, moramo raditi i na našem školskom sustavu, ponajprije na strukovnom obrazovanju, koje nam je u segmentu građevinarstva nikakvo”. U Kamgradu vjeruju da će sektorski problemi morati biti u fokusu menadžmenta građevinskih kompanija, posebno u okolnostima zapošljavanja velikog broja stranih radnika, te ukoliko dođe do očekivanog smanjenja obujma građevinskih radova u idućem razdoblju, izazova neće nedostajati.

U HUP Udruzi poslodavaca graditeljstva upozoravaju na nekoliko gorućih problema koji otežavaju konkurentnost i rast domaćih građevinskih firmi. Jedan od njih je nelojalna konkurencija subvencioniranih kompanija iz trećih zemalja.

“Svjedoci smo sve većeg sudjelovanja u postupcima javne nabave za velike građevinske projekte u Hrvatskoj od strane kompanija iz trećih zemalja. Hrvatsko tržište kao članice Europske unije je otvoreno za tržišnu utakmicu, ali smatramo da se mora voditi pod istim uvjetima. S obzirom na učestalije slučajeve znatno nižih cijena ponuđenih od stranih kompanija, koje bi s obzirom na udaljenost sjedišta i sve logističke troškove u pravilu morale biti nekonkurentne, otvoreno je pitanje strukture njihova prihoda u vidu subvencija matične države.

Podsjećamo da je Zakon o javnoj nabavi načelno u članku 289. st. 6. slučaj niske cijene zbog državne potpore definirao kao razlog za odbijanje ponude. U praksi se ta odredba prema našim informacijama nije nikad primijenila. Budući da je hrvatsko građevinarstvo u procesu razvoja, nakon propasti najvećeg broja velikih građevinskih poduzeća, nelojalna konkurencija imala bi pogubne učinke, te je zakonodavno i faktičnim djelovanjem države potrebno osigurati jednake tržišne uvjete za sve sudionike”, naglašava Habijanec.

Problem strukovnog obrazovanja

Uz nelojalnu konkurenciju, problem predstavlja i trenutačni oblik hrvatskog strukovnog obrazovanja za ovaj sektor. U sustavu obrazovanja znatno je manje učešće praktičnog dijela obuke, upozorava Habijanec, što za posljedicu ima teži ulazak u profesionalni radni odnos u građevinskom sektoru. Predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca predlaže dvojni sistem u kojem se obrazovanje održava na dva mjesta – u strukovnim školama i u poduzećima i obrtima.

“Strukovno obrazovanje ima za cilj osigurati potrebne kompetencije i kvalifikacije za obavljanje kvalificirane aktivnosti u danas promjenjivom svijetu rada. Također, odmah omogućuje potrebno stručno radno iskustvo. Dualni sustav strukovnog obrazovanja primjenjuje se u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Danskoj i Nizozemskoj uz neznatne modifikacije. Dualni sustav uživa internacionalno veliki ugled i služi kao primjer drugim zemljama koje reformiraju svoj sustav strukovnog obrazovanja, te bi i u Hrvatskoj taj model valjalo šire primijeniti”, smatra Habijanec naglašavajući da dualni sustav u školstvu zapadne države imaju već godinama.

“Školstvo je u privredi bilo bolje u bivšoj državi nego je danas. Ne može se majstor postati s nastavnicima koji su završili Ekonomski fakultet i predaju određene teorije. Učenici moraju naučiti raditi”, komentirao je Habijanec.

Kamgrad je graditeljska kompanija specijalizirana za visokogradnju i prema podacima Dun & Bradstreet, lani je imala ukupni prihod od 264.648.331 eura i rast trenda prihoda od 36 posto. Djeluju ne samo na domaćem tržištu, već i u Njemačkoj, Švedskoj i Srbiji. Iz Kamgrada potvrđuju da su imali iznimno uspješnu godinu, no i da je 2023. bila odlična za cijeli građevinski sektor.

“Kamgrad je zadržao vodeću poziciju u sektoru, te je uspješno prošao kroz sve izazove koju je godina iza nas nosila sa sobom”, poručuju iz Kamgrada. Za kompaniju koja iza sebe ima projekte poput izgradnje Zračne luke Zagreb, Split i Dubrovnik, kao i rekonstrukciju rotora u Zagrebu, svaka je godina od izbijanja pandemije 2020. imala svoje posebnosti.

“Od 2020. do danas, svaka godina ima neku specifičnost s kojom se prethodnih godina nismo susretali i gotovo su neusporedive. Od uvjeta pandemije i jenjavanja poslovnih aktivnosti, do problema s dobavnim lancima, a što je eskaliralo u trenutku izbijanja rata u Ukrajini te imalo za posljedicu do tada neviđeni rast cijena i nemogućnost fiksiranja istih za određeni period. Kako se u međuvremenu dogodio potres te je krenula protupotresna obnova i povećan je opseg posla, građevinski sektor susreo se i s velikim nedostatkom radne snage koja je pak znatno obilježila proteklu 2023. godinu te se nastavlja i dalje”, kažu nam iz Kamgrada.

Za 2024. godinu očekuju da će biti u skladu s planovima po pitanju realizacije, ali s neto nižom profitnom maržom. Strabag je još jedna građevinska kompanija koja se našla na popisu Top 505 kompanija. Riječ je o europskom tehnologijskom koncernu za građevinske usluge čija ponuda obuhvaća sva područja građevinske industrije. Prema izvješću Dun&Bradstreet, ukupni prihodi Strabaga 2023. iznosili su 216.999.359 eura, a trend prihoda bio je 18 posto. Strabag je prošle godine ostvario neto rezultat poslovanja u iznosu od 13.604.701 eura, dok je ostvarena neto marža iznosila 6,27 posto.

“Naši poslovni rezultati za 2023. godinu potvrđuju snagu i otpornost STRABAG-a u Hrvatskoj. Unatoč izazovima, ostvarili smo zadovoljavajući rast prihoda i zadržali stabilnu profitabilnost. Uspješno smo završili nekoliko značajnih projekata, što je dodatno osnažilo naš ugled kao pouzdanog partnera u građevinskoj industriji. Naš fokus na kvalitetu, sigurnost i održivost ostao je nepromijenjen, što se reflektira u visokoj razini zadovoljstva naših klijenata”, izjavio je Veljko Nižetić, direktor Strabaga Hrvatska.

Nižetić je naglasio da su unatoč turbulentnim tržišnim uvjetima, ostvarili stabilne financijske rezultate. Prihodi su bili u skladu s očekivanjima, a zadržali su profitabilnost zahvaljujući optimizaciji troškova i efikasnom upravljanju projektima.

“Ključni projekti, poput infrastrukturnih radova i izgradnje stambenih i poslovnih objekata, izvedeni su prema planu, što nam je omogućilo zadržavanje čvrste pozicije na tržištu”, komentirao je Nižetić.

Cijena rada novi izazov

Uspoređujući 2023. s 2022., Nižetić kaže da je prošla godina bila stabilnija s obzirom na predvidljivost tržišta i operativnih uvjeta. Međutim, 2023. donijela je i nove izazove, osobito u pogledu cijene rada, s posebnim naglaskom na kvalificiranu radnu snagu. Unatoč tome, u Strabagu Hrvatska održali su kontinuitet u isporuci projekata.

Predsjednik Uprave Radnika Mirko Habijanec godinu 2023. za svoju tvrtku ocjenjuje dobrom. Potvrđuju to i podaci Dun&Bradstreet, prema kojima je Radnik u 2023. imao ukupni prihod od 165.749.760 eura i trend prihoda od 34 posto.

“Imali smo u 2023. puno projekata. Mi imamo aktivno oko 30 do 40 gradilišta. Radili smo i javne i privatne objekte. Završili smo hotel Panorama u Zagrebu, škole, bolnice, čitav jedan sustav unutar Varaždinskih toplica. Ima nas u cijeloj Hrvatskoj”, pojašnjava Habijanec.

Radnik je prisutan na hrvatskom i europskom tržištu, a tradicija poslovanja za križevačku tvrtku duga je 75 godina. Grupa Radnik sastoji se od više društava: Radnik, Radnik-Plin, Bistra, Hidroing, Vodogradnja i Hidroregulacija. Prošle godine Radnik je brojao 371 radnika, što je povećanje od 6,92 posto u odnosu na prethodnu godinu. U cijeloj grupaciji radi više od 800 djelatnika. U 2023. godini ovaj poslovni subjekt ostvario je neto dobit od 10,28 milijuna eura, što je povećanje od 83,54 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju Finini podaci.

Pokazatelj uspješnosti poslovanja EBIT u 2023. godini iznosi 11,48 milijuna eura, a u području djelatnosti 1,25 milijardi eura. Pokazatelj uspješnosti poslovanja EBITDA u 2023. godini iznosi 14,17 milijuna eura, a u području djelatnosti 2,02 milijardi eura. Habijanec u pozitivnom svjetlu vidi poziciju čitavog sektora, jer kako kaže, u građevinarstvu sada ima dovoljno ugovora, a sukladno s tim i po pitanju 2024. je optimističan i očekuje laganiji rast.

Trgovačko društvo GIP Pionir osnovano je 1991. godine i realizira djelatnosti pretežito u segmentu visokogradnje i gradnje investicijskih objekata univerzalnih namjena. Prema podacima analitičke tvrtke Dun& Bradstreet, GIP Pionir ostvario je prošle godine rast od 13 posto u trendu prihoda, a ukupni prihodi bili su im 114.670.354 eura.

GIP PIONIR u 2023. je ostvario neto rezultat poslovanja u iznosu od 4.443.108 eura dok je ostvarena neto marža iznosila 3,87 posto. ING-GRAD djeluje od 1991. godine i iza sebe ima širok spektar građevinskih radova, od obnove povijesnih zgrada i sakralne arhitekture do izgradnje modernih poslovnih i stambenih prostora, te građevinskih radova iz područja energetike i izgradnje infrastrukture. Među njihovim brojnim projektima koje su do sada radili je rekonstrukcija crkve sv. Marka u Zagrebu, sanacija i restauracija Eufrazijeve bazilike u Poreču i izgradnja vjetroelektrane Zelengrad u Obrovcu. U 2023. godini njihov ukupni prihodi iznosili su 98.167.622 eura, a trend prihoda bio je 19 posto.

Još jedna od kompanija iz građevinskog sektora koja je imala uspješnu 2023. godinu je i Tehnika. Tvrtka čije je sjedište u Zagrebu lani je imala ukupni prihod od 38.010.385 eura i trend rasta prihoda od čak 97 posto. Iz ove domaće kompanije su nam kazali kako su rastu njihovih prihoda pridonijeli rast tržišta nekretnina, te organizirana obnova Zagreba, Petrinje i Siska nakon potresa.

“Početkom godine bili smo u visokoj fazi rekonstruiranja kompanije gdje su se već i uspostavili neki strukturirani poslovni procesi. Tijekom 2022. i početkom 2023. investirali smo u opremu i mehanizaciju i zaposlili mlade ljude koji su nam osigurali kompetitivnu prednost na tržištu”, poručuju iz Tehnike. Kad 2023. uspoređuju s 2022., iz Tehnike kažu da su zabilježili veliki pomak po pitanju prometa, realizirane marže i uspostave procesa koji su im omogućili nesmetano kretanje na tržištu i nesmetano poslovanje, dovođenje mladih ljudi u kompaniju i otvaranje limita s bankama za daljnji razvoj poslovanja.

“Kad bismo ocjenjivali poslovnu 2023. godinu ocjenom od jedan do pet, naša bi zaslužila tri i pol i to zato što još postoji prostor za napredak, posebice u smislu vlastitih investicija i stanogradnje, te ulaganja u postojeće proizvodne pogone. Zbog drugih prioriteta navedeno nismo radili u prošloj godini, ali smo započeli i sveobuhvatni proces rebrandinga koji smo u ovoj godini i dovršili i predstavili javnosti”, kažu nam iz Tehnike.

Čežnja za inovacijama

Smatraju da se građevinu još doživljava starom tradicionalnom industrijom, ali oni bi voljeli promijeniti tu percepciju javnosti. Žele biti kompanija mladih, visoko tehnološki obrazovanih ljudi, koja se bavi inovacijama na tržištu i ističe kao jedan od lidera na tržištu.

“Od 2024. očekujemo nastavak trenda rasta poslovnih rezultata iz 2023., s fokusom na ulaganje u modernizaciju i digitalizaciju kompanije, kao i na dodatna ulaganja u mehanizacije, te početak povratka u development sektor kao vlasnika investicije”, poručuju iz Tehnike.

Ključna karakteristika ove godine je povećana potražnja za građevinskim radovima, što otvara vrata za brojne projekte diljem zemlje. Razvoj infrastrukture, stambene izgradnje te renovacija objekata su na vrhuncu, potaknuti gospodarskim rastom i sve većim investicijama, kako domaćim, tako i stranih ulagača. Unatoč većoj količini posla, sektor građevinarstva se suočava s ozbiljnim izazovima koji mogu ugroziti njegov daljnji rast i konkurentnost.

Najveći problem predstavlja visoka cijena građevinskih materijala, koja se u posljednje dvije godine drastično povećala. Globalni poremećaji u lancima opskrbe, inflacija, kao i povećana potražnja za materijalima u cijelom svijetu doveli su do znatnog poskupljenja, što negativno utječe na profitabilnost projekata i povećava troškove izgradnje. Građevinske tvrtke su prisiljene balansirati između očuvanja konkurentnosti na tržištu i održavanja financijske stabilnosti, što nije jednostavan zadatak.

Pored toga, sektor se suočava s izazovima koji dolazi u obliku tvrtki iz trećih zemalja. Građevinske tvrtke iz tih zemalja često nude usluge po nižim cijenama zbog nižih troškova rada i manje regulacije, što stvara pritisak na domaće tvrtke. Taj trend dodatno otežava konkurentnost hrvatskih građevinskih tvrtki, koje se već bore s visokim troškovima rada i materijala.

Sve u svemu, iako je sektor građevinarstva u Hrvatskoj i u 2023. godini potvrdio velike potencijale, ključno će u nadolazećem razdoblju biti kako će se tvrtke prilagoditi novim uvjetima poslovanja. Ulaganje u nove tehnologije, povećanje produktivnosti i jačanje poslovnih veza s domaćim i međunarodnim partnerima moglo bi biti ključno za prevladavanje trenutnih izazova.