Građani u prijavama Državnom odvjetništvu i Uskoku najviše ukazuju na problem u području sudovanja, rada lokalne i regionalne samouprave te s tim povezane javne nabave, a primarna zadaća je rješavanje korupcije na lokalnoj razini jer su "lokalni šerifi daleko opasniji nego što to izgleda", istaknuo je ravnatelj Uskoka Dinko Cvitan.

Na veliki problem korupcije na lokalnoj razini Cvitan je upozorio u današnjoj javnoj raspravi o temi "Pravosuđe i borba protiv korupcije: kako vratiti povjerenje građana u institucije?", koju je organiziralo Predstavništvo Europske komisije (EK) u Hrvatskoj, u povodu objave prvog izvješća EK o borbi protiv korupcije.

U izvješću se navodi kako je Hrvatska posljednjih godina poduzela znatne napore za poboljšanje protukorupcijskog okvira, ali je pritom više pozornosti stavljala na kažnjavanje nego na prevenciju.

Ocjenjujući izvješće EK relativno pozitivnim za Hrvatsku sudionici su zaključili da se od Hrvatske, uz ostalo, očekuje jasan stav kako će poboljšati transparentnost u javnim nabavama, i pri tom spriječiti korupciju.

Također, drže kako je izvješće EK veliko upozorenje političkom vrhu da se ne opusti u borbi protiv korupcije.

Ističući problem korupcije u javnim nabavama ravnatelj Uskoka Cvitan upozorio je da je najveći problem "zavjet šutnje".

Jer kada se namještaju natječaji nema žalbi zato što ljudi, koji se povuku iz nekog natjecanja, očekuju da će na idućem natječaju dobiti posao. U pravilu se to i događa, pa imamo zatvoreni krug ljudi i u njega je jako teško ući, kazao je.

Veliki problem također je što je u slučajevima u kojima se sumnja na korupciju, dokumentacija uredna, te se ništa ne može učiniti dok netko ne progovori.

"Dok netko ne progovori ne možete rušiti piramidu, a piramidu nikada nećete srušiti ako ćete željeti izdvojiti vrh piramide. Nju jedino možete srušiti ako ćete iz temelja počinjati izvlačiti dijelove piramide dok se ona ne sruši, i to je ono što se dogodilo u velikim predmetima koji su pred sudom", naglasio je Cvitan.

Istaknuo je da Uskok ne može ići na sud bez dokaza i samo na osnovu medijskih napisa i javne percepcije.

"Jedno je znati, a drugo je imati dokaze s kojima se može izaći pred sud", kazao je.

Pomoćnik ministra pravosuđa Ivan Crnčec rekao je da će ove godine to ministarstvo izraditi antikorupcijsku strategiju za razdoblje do 2017. godine te će raditi na zaštiti zviždača i zakonu o lobiranju.

Na važnost donošenja zakona o lobiranju i zakona o zaštiti zviždača upozorila je i predsjednica Transparency International Hrvatska (TIH) Davorka Budimir. Bitnim drži i izradu registra javnih dužnosnika na svim razinama kako bi se spriječila moguća korupcija političara.

Izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić založio se da se Povjerenici za informiranje Anamariji Musi odobre veća sredstva za rad.

"Vlada mora jasno reći javnosti da im je borba protiv korupcije i njezina prevencija jedan od bitnih ciljeva", naglasio je Zelić.

Upozorivši na svoj slučaj predsjednica udruge "Zviždač" Vesna Balenović je tijekom rasprave upitala kada će biti vraćena na svoje radno mjesto u Ini, jer je dokazala da je bila u pravu kada je upozorila na korupciju u Ini.

"Zašto zviždač prvi dobije otkaz, a kriminalac kojeg prokažemo ostaje raditi još deset do dvadeset godina", upitala je Balenović.