Hrvatska ima najveći potencijal, prirodne ljepote i infrastrukturu za razvoj tržišta luksuznih vikendica za domaće i prije svega strance kupce, takozvanog second home tržišta, čiji je razvoj dodatno omogućila tehnologija i rad van prebivališta.

No, u usporedbi s rivalima na tom tržištu na Jadranu, Crnom Gorom i Albanijom, Hrvatska ima najmanju ponudu i broj novih projekata, prema čemu je pak Albanija trenutno najjače tržište, pokazala je upravo objavljena analiza kuće Colliers.

Popularno odredište
“U posljednjem desetljeću jadranska obala doživjela je porast u luksuznom stambenom i odmarališnom razvoju, a regija postaje popularna odredište za luksuznije mješovite investicije.

Uz brojne stare obalne gradove i prostrane krajolike te dobru povezanost s međunarodnim zračnim lukama, cijela regija je postala potencijalno ljetovalište za investitore koji žele kupiti kuće za odmor, bilo kao investiciju ili vikendicu.

Albanija, Crna Gora i Hrvatska pritom su najpopularnije jadranske destinacije za ‘second home’ ulaganja, s izvrsnim potencijalom povrata”, kažu u Colliersu.

Analitičari napominju kako Hrvatska nakon pet godina zastoja polako ulazi u novi razvojni ciklus. Trenutno su u razvoju dva nova velika ‘second home’ resorta, Petram Resort u Istri koji razvijaju srpski investitori Aleksandar Grupa i MK Grupa, te Lioqa Resort koji na Ugljanu razvija slovački Sitno Holding.

Na hrvatskom dijelu Jadrana trenutno je sedam sličnih projekata luksuznih rezidencija, to su Skiper, Novi Spa resort, Crvena Luka, Falkensteiner, Punta Scala IMMO, Sun Gardens Dubrovnik, a u izgradnji je i Resort Romana u Makarskoj. Najbrojniji kupci su Slovenci (32 posto) i Austrijanci (30 posto), slijede domaći kupci te Slovaci i Česi.

U Colliersu napominju da iako najviše aktivnosti trenutno bilježe investitori iz jadranske regije i srednje i istočne Europe, značajne buduće aktivnosti mogu se očekivati ​​od investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Vođeni su snažnim tržišnim osnovama, dokazanom otpornošću sektora zajedno s atraktivnim mogućnostima povrata. Ipak, pretjerano složena birokracija i regulativa, kao i sporo pravosuđe ključni su razlozi zašto više nema projekata u razvoju.

Tako trenutna potražnja nadmašuje dostupnu ponudu, s tim da na tržištu nedostaju i globalni brendovi, osobito u luksuznom segmentu.

Prosječne cijene u postojećim resortima kreću se od 3000 do 5500 eura po kvadratu, a nova naselja bilježe cijene od 4000 do 6000 eura, dok se prinosi kreću od 3 do 6 posto. Trenutno kupce privlače perspektiva kapitalne dobiti i zaštita od inflacije.

Daleko niže cijene
Iako je turizam u Hrvatskoj na znatno višoj razini od onog u Albaniji, uz puno bolju infrastrukturu, njihovo ‘second home’ tržište je trenutno značajno aktivnije od hrvatskog, na što je utjecao kontinuirani dvoznamenkasti rast turističkog prometa u zadnjih nekoliko godina, a veliku ulogu odigrala je jaka albanska dijaspora.

Potražnja tako uglavnom i dolazi od lokalnog stanovništva i dijaspore. Cijene su daleko nižih od onih u Hrvatskoj i kreću se od 700 do 1700 eura po kvadratu postojećih objekata, te na oko 1200 do 2700 eura za novogradnju. Albanija će uskoro udvostručiti broj ‘second home’ projekata, s 12 projekata koji su već u razvoju.

Crna Gora nizom vrlo uspješnih projekata uz prisutnost međunarodnih brendova trenutno ima najrazvijenije tržište u regiji. Kupci crnogorskih luksuznih rezidencija dolaze najvećim dijelom iz Zapadnog Balkana (30 posto), slijede Rusi kojih je četvrtina, po 15 posto udjela čine arapski i švicarski ulagači, a 10 posto Britanci.

Projekti mješovite namjene kao što je Porto Crna Gora, Portonovi One&Only, Luštica Bay i Lazure Hotel & Resort bilježe rekordan interes i prodaju posljednjih godina, uz stabilan rast cijena unatoč pandemiji.

Cijene u Crnoj Gori su najviše u regiji, kreću se od 3000 do čak 11.000 eura za četvorni metar, a vlasnici se najčešće odlučuju za iznajmljivanje brendiranih nekretnina. Budući projekti nose nove luksuzne jedinice, a u razvoju su tri projekta s pet zvjezdica.