Europski turizam u trećem kvartalu ostao je u plusu, iako sa sporijim rastom u odnosu na prethodne dvije godine, pokazalo je tromjesečno izvješće Europske komisije za putovanja (ETC) "Europski turizam – trendovi i perspektive".

U trećem kvartalu ostvaren je rast od 3 do 4 posto na razini Europe, uz pozitivan izuzetak Crne Gore koja je zadržala dvoznamenkasti rast od čak 18 posto, zahvaljujući većem prometu iz Zapadne Europe, dok je najveći gubitnik ove godine Island, čiji se minus od 14 posto pripisuje jakoj kruni i kolapsu Wow Aira.  Hrvatska se sa svojih 4,5 posto rasta u dolascima i skoro dva posto u noćenjima gotovo pa uklapa u europski prosjek, od kojeg najznačajnije odskačemo kad je u pitanju kinesko tržište, s kojeg bilježimo dvoznamenkasti rast. Europa i dalje generalno odolijeva svim izazovima, od zrelosti tržišta i velike rastuće konkurencije regije Azije i Pacifika do Brexita i usporavanja gospodarskog rasta, što pokazuje zrelost tržišta. Također, iako se turistički promet uglavnom generira interno unutar regije Europe, i dalje bilježi rast dalekih tržišta, američkog i kineskog u najvećoj mjeri. 

Europa usporila rast
Doduše, nastavlja padati udjel europskog tržišta u globalnom turističkom prometu, s 54 posto u 2008. na 51 posto u 2018. godini. Također, u ovoj godini zabilježen je sporiji rast nego u prethodnim godinama, te samo trećina od ukupno 34 zemlje bilježi veći rast nego lani, i tu prednjače Crna Gora koja je ovog ljeta ugostila značajno više turista iz zapadne Europe, te Turska čiji se rast dobrim dijelom može zahvaliti i deprecijaciji lire, zaključuju u ECA-i. Slovačka je u lipnju imala rast na račun Svjetskog prvenstva u hokeju, dok je Grčka u prvom ljetnom mjesecu imala neznatan pad vjerojatno zbog jačanja jeftinije konkurencije Turske i Cipra. Cijene hotelskog smještaja u Grčkoj bile su pete najviše u rujnu. Turska i Cipar bile su destinacije s najbržim rastom talijanskog tržišta ove godine u kolovozu. 

Zahvaljujući i jakim promotivnim kampanjama, Nizozemci su pojačali turistički promet u vlastitoj zemlji, što je rezultiralo rastom prometa za oko 7 posto u trećem kvartalu, uz istodoban pad prometa s nizozemskog tržišta u drugim europskim zemljama. Hrvatska je do kraja rujna imala pad broja noćenja gostiju iz Nizozemske za oko 6 posto, najviše zahvaljujući podbačaju u kampovima koji su imali slab svibanj.  Najveći gubitnik sezone ako je suditi prema brojkama je Island, doduše turistički stručnjaci zadovoljni su minusom koji će omogućiti toj zemlji da se fokusira na održivost turizma umjesto gužvi i zagušenja. Island je do kraja rujna imao pad prometa od 14 posto, i očekuje se da će zemlja na razini godine imati turistički minus prvi put od 2010. godine, kad im je račune pomrsila erupcija vulkana. 

Stručnjaci za Island priželjkuju povratak na normalnu razinu rasta od 4-5 posto, jer je dvoznamenkasti porast prometa u islandskim atrakcijama u posljednjim godinama počeo prijetiti održivosti i kvaliteti života lokalaca.  Drugi najveći gubitnik sezone je Rumunjska, što se tumači slabim ulaganjem Vlade u turizam, a u minusu su i Švedska te Velika Britanija koja i dalje iščekuje ishod Brexita i politike putovanja s EU. Hrvatska u drugom kvartalu bilježi porast britanskog emitivnog tržišta za oko 3 posto, i trenutno su najave za sljedeći godinu pozitivne, no bez konkretnijih prognoza zbog Brexita. Najveći porast s britanskog tržišta u ovoj godini su imale jeftinije destinacije jugoistočne Europe, Crna Gora, Bugarska i Turska. 

Analitičari zamjećuju usporavanje rasta europskih zračnih prijevoznika, što se mjeri u broju prijeđenih kilometara. Rast zračnog prometa unutar Europe usporio je sa 6,9 posto u prva četiri mjeseca godine na 5,4% u kolovozu, što smatraju odrazom općeg usporavanja globalnog gospodarskog rasta. Usred nesigurnosti oko Brexita i globalne ekonomske nestabilnosti, u ovoj se industriji očekuju daljnje trzavice, nakon niza bankrota avioprijevoznika u posljednje tri godine, kao što su Monarch, Airberlin, Cobalt Air, Wow Air, pa nedavno i Adria Airwaysa te Thomasa Cooka. 

Unatoč relativnom usporavanju rasta gospodarstva na tek 6 posto u trećem kvartalu te trgovinskom ratu između SAD-a i Kine, u Kini je apetit za europskim turizmom i dalje snažan, i gotovo sve destinacije iz analize ETC-a bilježe rast kineskog tržišta u ovoj godini.  Hrvatska, s više od 30 posto rasta noćenja s kineskog tržišta, na vrhu je ove ljestvice, koju opet predvodi Crna Gora s čak 105 posto više noćenja Kineza, ali i Srbija te Cipar. 

Hrvatska u ovoj godini ima snažnu kampanju na kineskom tržištu, koje ima snažan interes za putovanje u Hrvatsku i bez izravnih letova, na čemu se navodno i dalje radi. Nakon nastupa Hrvatske turističke zajednice na ITB China u svibnju, nastupili smo i nedavno na najvažnijem kineskom međunarodnom uvoznom sajmu China International Import Expo u Šangaju. Kako su izvijestili iz HTZ-a, u dosadašnjem dijelu godine s ovog tržišta ostvareno je 24 posto više dolazaka i noćenja u odnosu na isto razdoblje lani, čime Kina zauzima drugo mjesto top dalekih tržišta s kojih se u Hrvatskoj ostvaruje najveći turistički promet.  

Rusi stagniraju
Europa bilježi i značajan rast prometa s američkog tržišta, pogotovo kad su u pitanju Turska, Grčka i Cipar. Hrvatska je u prvih devet mjeseci imala rast broja turista iz SAD-a od oko 12 posto, no udjel američkih turista u ukupnom broju i dalje nam je niskih niti dva posto. Zbog slabljenja tržišta rada i dospijevanja kredita koji su se dizali u prošlosti, u Rusiji je pala potrošnja, što se osjeti i turističkom prometu.  Najveći porast s ruskog tržišta ove godine su imale Turska te Nizozemska i Belgija te Crna Gora, dok je UK do lipnja imala pad od gotovo 40 posto u odnosu na lani.

Hrvatska je do kraja rujna imala oko 6 posto više noćenja Rusa, no udjel ovog tržišta, s 960 tisuća noćenja, i dalje je manji od jedan posto ukupnog turističkog prometa Hrvatske.  U ETC napominju da europske destinacije umjesto stalne gladi za rastom trebaju razviti mjere i rješenja za održivost turizma, kako bi podigli kvalitetu i prihode.  "To iziskuje redovite analize utjecaja turizma na gospodarstvo, okoliš i lokalne zajednice. ETC vjeruje da su suradnja između privatnog i javnog sektora na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, ključne u tom procesu", izjavio je izvršni direktor udruženja Eduardo Santander.