Posljednjih mjeseci često su anegdotalno prepričavalo kako su s radom od kuće kupnju modne odjeće i obuće uvelike zamijenile trenirke i tenisice, te kako se na te stavke od pojave pandemije Covid-19 općenito manje troši. Mnogi će reći i kako im spremnik goriva traje duže, ali i da su im se povećali npr. troškovi (tele)komunikacija, kao i računi po nekim drugim “režijskim” stavkama. Razmjeri promjena životnih i potrošačkih navika jasan trag danas imaju i na razini statističkih podataka koji se referiraju na strukturu potrošnje kućanstava. Među njima su i podaci o inflaciji odnosno indeksu potrošačkih cijena (IPC). Državni zavod za statistiku prije nekoliko dana je objavio podatke za veljaču, prema kojima je prvi put u proteklih godinu dana indeks tih cijena u međugodišnjim usporedbama imao pozitivan predznak. Nakon siječanjskih 0,3 posto pada, u veljači je tako mjerena godišnja inflacija bila također na 0,3 posto, ali rasta.

Indeks potrošačkih cijena u DZS-u izračunavaju na temelju reprezentativne košarice koju čini oko 890 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se oko 38.000 cijena na zadanom uzorku prodajnih mjesta. No, osim praćenja samih cijena dobara i usluga, na indeks u konačnici utječu i ponderi pojedinih stavki u potrošnji kućanstava.

Radi očuvanja reprezentativnosti jednom godišnje inače se revidira obuhvat dobara i usluga, a s obzirom na okolnosti pandemije DZS je za 2021. u košaricu uključio i neke nove proizvode. Kako potvrđuju u Zavodu, to su zaštitna maska za lice, jednokratne rukavice i dezinficijens za ruke.

Eurostat je pak u prosincu 2020. državama članicama dao preporuke oko izračuna pondera s ciljem da se uključe utjecaji promjena na izdacima za osobnu potrošnju zbog pandemije.

Tako u izračunu indeksa potrošačkih cijena pad pondera u odnosu na 2020. bilježe kategorije Restorani i hoteli, Prijevoz, Rekreacija i kultura, Odjeća i obuća, Obrazovanje, ističu u DZS-u.

Istodobno, u odnosu na prošlu godinu veću “težinu” imaju Hrana i bezalkoholna pića; Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva; Zdravlje; Komunikacija, Razna dobra i usluge; Alkoholna pića i duhan; Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje.

Usporedba s podacima za ovu i lanjsku veljaču pokazuje, primjerice, da je ponder potrošnje za hranu i bezalkoholna pića povećan sa 26 na 27,2 posto, dok je udio odjeće i obuće smanjen sa 6,4 na 5,7posto. Troškovi stanovanja i pratećih “režija” (struja, voda, plin i sl. Komunalije) i troškova održavanja u lanjskoj veljači težinski su bili na 16,3 posto, a danas im je ponder 17,7 posto. Troškovi vezani uz vlastiti prijevoz odnosno osobna vozila (kupnja, dijelovi, popravci, gorivo) u strukturi danas čine 13,3 posto, dok su prije godinu dana “težili” više od 15 posto. Smanjen je i ponder usluga prijevoza (cestovnog, željezničkog, pomorskog), i to sa 1,5 na jedan posto. No, jednako tako, očekivano je povećan ponder izdataka vezanih uz komunikacije, u prvom redu telefonske i Internet.

Prilagodbama potrošačke košarice za izračune troškova života ovih se dana bavio i britanski BBC. Tamošnji je statistički ured listu od više od 700 proizvoda osvježio ne samo onima poput sredstava za dezinfekciju ruku ili trenirki već i npr. ručnim utezima, pametnim satovima, električnim automobilima, a više je “rošada” i rezultat trendova zdrave prehrane.

Kod nas je intervencija u obuhvat košarice bilo manje, ali prilagodbe pondera nisu bez utjecaja na vrijednost IPC-a.

Potrošačke cijene u veljači su i na godišnjoj i na mjesečnoj razini porasle jednako (0,3%). Godišnja inflacija u EU je u prosjeku iznosila 1,3 posto, još uvijek daleko ispod ECB-ovog cilja “blizu, ali ispod 2%”, a Hrvatska je među 14 članica s ubrzavanjem inflatornih kretanja.

Kategorija u potrošačkoj košarici koja je pogurala mjesečnu inflaciju prošlog mjeseca bio je prijevoz, skuplji u prosjeku 1,7 posto. Na prijevoz, čiji poder u potrošačkoj košarici iznosi 13,3 posto, odrazile su se više cijene nafte koje su na globalnim burzama u uzlaznoj putanji posljednja četiri mjeseca. Skuplji prijevoz u veljači je ublažila za 0,1 posto (u prosjeku) jeftinija hrana i bezalkoholna pića. Premda je pad skromniji nego kod prijevoza, u računici inflacije ključan je bio visoki ponder jer hrana u košarici sudjeluje s čak 27,2 posto.

Na godišnju inflaciju pak, primarno su utjecale više cijene alkohola i duhana. One su u veljači bile 4,5 posto više nego u istom lanjskom mjesecu (ponder 5,2%). Rast je zabilježen i u kategoriji rekreacije i kulture (1,3%) te komunikacija (1,2%). U posljednjih godinu dana cijene hrane i bezalkoholnih pića niže su 0,8 posto, dok su troškovi stanovanja i režija (vode, struje, plina i ostalih goriva) koje čine 17,7 posto troškova kućanstva bilo je jeftinije 0,9 posto.

Sa spektakularnim podbačajem planova o brzom procjepljivanju (i ubrzavanjem broja novoobljelih na tjednoj razini 46 posto većim) pandemija će još potrajati. Ipak, prognoze za ovu godinu još su u sferi optimističnih. “S očekivanim oporavkom gospodarstva u ovoj godini očekujemo i povratak umjerenog rasta cijena”, kažu analitičari Raiffeisen banke. U tom svjetlu energija bi trebala biti pod utjecajem laganog oporavka cijena sirove nafte. “Očekujemo da će prosječna cijena sirove nafte tipa Brent u drugom i trećem ovogodišnjem tromjesečju porasti iznad 70 dolara po barelu, a razina globalnih zaliha sirove nafte do kraja ove godine vratit će se na razine zabilježene prije pandemije Covida-19. S druge strane, rast cijene hrane će usporiti, dijelom pod utjecajem globalnog okruženja te normalizacije lanaca opskrbe. Prema tome, očekujemo da će se prosječna stopa inflacije u ovoj godini kretati oko 1 posto”, napominju u RBA.