Covid istaknuo digitalizaciju, ali i održivi razvoj, kao nužnost

Autor: Lucija Špiljak , 30. rujan 2020. u 22:00
Andrej Hanzir, direktor 5. Leap Summita, multidisciplinarne konferencije u Zagrebu

Andrej Hanzir, direktor 5. Leap Summita, multidisciplinarne konferencije u Zagrebu.

U Branimir Mingle Mallu u Cinestaru u Zagrebu danas i sutra, petu godinu, održat će se međunarodna multidisciplinarna konferencija Leap Summit s fokusom na poduzetničke teme, inovacije, moderne trendove, inspiraciju, zelenu i digitalnu tranziciju i Europsku uniju.

Neki od istaknutih predavača su Isidro Laso Ballesteros – stručnjak u kabinetu povjerenice Europske komisije Mariye Gabriel nadležne za inovacije, istraživanje, obrazovanje, kulturu i mlade, zatim futuristkinja Anne Skare, digitalni nomad i EU&ME ambasador Tomislav Pancirov, voditeljica za EU fondove u Rimac automobilima Antonija Mršić Radas te Martin Mossler, direktor Science Park Graz i službeni ESA (European Space Agency) inkubator za SEE. Uoči konferencije uslijed “novog normalnog” razgovarali smo s Andrejem Hanzirom, direktorom Leap Summita i voditeljem inovacija u Hrvatskom uredu za kreativnost i inovacije (HUKI).

Kako će izgledati ovogodišnji Leap Summit u ‘novom normalnom’?

LEAP Summit je u zadnje četiri godine u Zagrebu okupljao više od 3000 sudionika iz više od 40 zemalja svijeta. Ipak, ovogodišnje izdanje, s obzirom na aktualnu pandemiju koronavirusa, održat će se kao hibridan događaj – online i offline. Fizički dio konferencije održava se u Cinestar Branimir Mingle Mallu od 1. do 2. listopada i na konferenciji će biti prisutno do 300 sudionika. Za sve ostale koji neće moći prisustvovati fizičkom događaju osiguran je live stream konferencije putem Facebooka.

Koliko je izazovna bila ovogodišnja organizacija konferencije?

Godina 2020. je veoma izazovna godina za organizaciju ovakvih događaja. Organizacija samoga događaja već dugo traje s obzirom na to da je Leap Summit trebao biti održan još u ožujku, ali je odgođen. Također, s obzirom na situaciju s pandemijom radile su se brojne izmjene u organizaciji. Na organizaciji Leap Summita aktivno radi više od 15 ljudi. Generalni partner Leap Summita već četvrtu godinu zaredom je Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj koje omogućava svim sudionicima u postpunosti besplatno sudjelovanje na događaju.

Kažete da će na konferenciji prisustvovati do 300 sudionika. Očekujete li goste iz inozemstva?

Svi sudionici će biti iz Hrvatske. Ipak, očekujemo da će predavanja putem prijenosa uživo pogledati još puno sudionika, pogotovo sudionici iz inozemstva.
Sam događaj je od prve godine organizacije bio zamišljen kao međunarodni. Veoma bitan faktor na Leapu je međusobna razmjena znanja i mišljenja s velikim fokusom na međunarodnu razmjenu znanja.

Koji je fokus ovogodišnjeg izdanja Leapa?

Konferencija je fokusirana na multidisciplinarne teme vezane uz IT, poduzetništvo, inovacije, zelenu ekonomiju i održivi razvoj, digitalne tehnologije i Europsku uniju.
Teme vezane uz digitalne tehnologije veoma su često zastupljene na Leap Summitu jer vjerujemo da su digitalizacija i cjelokupni IT sektor izrazito bitni za Hrvatsku. Dolaskom Covid-19 pandemije digitalizacija se dodatno istaknula kao bitna tema te je ove godine još više izražena uz temu vezanu uz održivi razvoj i zelene tehnologije.

Ideja o događaju nastala je 2016. godine. Koliko se od tada razvijala i širila?

Prvi događaj je okupio 1000 sudionika i fokusirao se na uži spektar tema. Tijekom godina Leap je postao međunarodno prepoznat događaj s predavanjima na šest paralelnih pozornica. Ipak, ciljevi i vrijednosti su ostali isti kroz godine.

Kroz Leap želimo povezati mlade ljude i potaknuti ih da inoviraju, stvaraju svoja poduzeća, generiraju nove ideje te razmjenjuju znanja i iskustva.

Cilj je, dakle, i motivirati mlade ljude. Vidite li promjene po tom pitanju u Hrvatskoj među mladima?
Mladi su danas znatno povezaniji nego prije. Digitalne tehnologije omogućavaju mladima da iz Hrvatske rade s raznim poduzećima i individualcima iz cijelog svijeta. Usprkos još uvijek velikom pesimizmu u Hrvatskoj, vidimo sve više mladih koji su spremni napraviti pozitivne promjene u društvu i koje nije strah ostvariti svoje planove i snove.

Komentirajte prvi

New Report

Close