Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, od 1. srpnja ove godine, javne zgrade i one koje se stavljaju u pravni promet moraju imati energetski certifikat, istaknula je na današnjoj konferenciji za novinare ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš govoreći o promjenama koje slijede u području energetske učinkovitosti zgrada.

To znači da prema trenutno važećim propisima u RH od 1. srpnja energetski certifikat mora imati svaka zgrada koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje u leasing ili zakup, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi ili prodaje, pojasnila je Mrak Taritaš.

S obzirom da Direktiva EU daje mogućnost produženja tih rokova Ministarstvo će propisati da od 1. srpnja ove godine energetski certifikat moraju imati zgrade odnosno njihove samostalne uporabne cijeline (stanovi, uredi) koji se prodaju. Zgrade, stanovi, uredi i drugo, koji se daju u leasing, zakup odnosno najam morat će biti energetski certificirani od 1. siječnja 2016., rečeno je u Ministarstvu.

Energetski cerifikat bazira se na Europskoj povelji i EU Direktivi i predstavlja skup radnji i postupaka koji rezultira izdavanjem posebnog dokumenta koji sadrži niz podataka vezanih za energetska svojstva bilo stambene ili nestambene zgrade, a što je regulirano službenim pravilnicima.

Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se time u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestivici od A+ do G (s tim da oznaka A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred), što provode osobe koje imaju ovlaštenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, a takvih je trenuto 235 fizičkih i 293 pravnih osoba.

Dosad je, navodi ministrica Mrak Taritaš, izdano više od 7000 energetskih cerifikata od čega se 4208 ili 59,5 posto odnosi na stambene, a 2862 ili 40,5 posto na nestambene zgrade .

U Hrvatskoj se, kako je istaknuto, energetsko certificiranje provodi od 2010. godine tako da su sve nove zgrade izgrađene temeljem odobrenja za gradnju od 2010. do danas usklađene s EU Direktivom o energetskim svojstvima zgrada. Dakako uz zgrade koje već imaju energetski cerifikat postoji i popis zgrada za koje nije potrebno izdavanje energetskog cerifikata, kao što je propisano i na koje se zgrade odnosi obaveza energetskog certificiranja i na koji način se ono provodi.

Pritom je važno znati da je i posebnom Odlukom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja propisana i najviša cijena energetskog pregleda i izdavanja energetskih certifikata zgrada.

Budući da se mjere povećanja učinkovitosti fokusirane na zgrade to je EU predvidjela da se u 2014. godini mora mora poboljšati energetska učinkovitost u tri posto javnih zgrada. Naime, EU, i Hrvatska kao njena članica, teže smanjenju godišnje potrošnje primarne energije za 20 posto do 2020. godine.