Nezaposlenost u mladoj dobi, pored odgođenog stambenog i financijskog osamostaljivanja, može imati brojne negativne dugoročne učinke poput nižih plaća, otežanog napredovanja te povećanog rizika od dugotrajne nezaposlenosti. U mnogim se europskim državama stoga posebna pažnja posvećuje nezaposlenosti mladih pri čemu najistaknutiju ulogu ima tzv. Garancija za mlade (Youth Guarantee) koja se usvajanjem preporuke Europske komisije provodi od početka 2014. godine. Cilj Garancije za mlade jest svim mladima u dobi do 25 godina u roku od četiri mjeseca nakon završetka školovanja ili gubitka posla ponuditi posao, pripravništvo ili nastavak školovanja, stoji u izvješću Kriza i nejednakost na tržištu rada koje je objavila Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID).

Iako se statistički pomaci broja nezaposlenih kao posljedica primjene Garancije za mlade smatraju uspjehom, zapravo se istovremeno povećala nesigurnost zaposlenja te se promijenili uvjeti rada za velik broj mladih. Dok je u Hrvatskoj i dijelu drugih europskih zemalja Garancija za mlade novitet, val promjena radničkih uvjeta i sukladno tome i plaća primjerice Italiji traje od 1983. godine kada su krenuli s uveđenjem tzv. atipičnih ugovora (na određeno vrijeme i stručno osposobljavanje). Kako piše L monde diplomatique u tekstu “Jobs Act” – veliki blef talijanskog premijera, diversifikacija radničkih ugovora koja je uslijedila omogućila je poslodavcima regrutaciju radnika bez potpisivanja ikakvog ugovora o radu pa radnici, pored očigledne nesigurnosti radnog mjesta, bivaju uskraćeni za prava plaćenog bolovanja, godišnjeg odmora i ostala prava zajamčena zakonom o radu.

Ipak, s obzirom da riječ o strukturnom problemu čiji su korijeni dobrim dijelom povezani i s neusklađenošću obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, postoje i brojne dobre europske prakse kojima se na problem nezaposlenosti može utjecati i prije nego još jednom eskalira. U dokumentu Nezaposlenost mladih: kriza našeg okruženja – Uloga politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u razmatranju ponude i potražnje radne snage koji je 2013. godine objavila Europska mreža politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (ELGPN) popisani su programi i strategije diljem EU kojima se nastoje izbjeći daljnji ekonomski i socijalni troškovi koje visoka nezaposlenosti mladih neminovno povlači sa sobom. I dok su programi poput Garancije za mlade kratkoročni odgovori, tzv. vatrogasne mjere, na problem nezaposlenosti mladih, mjere i programi koji se donose u pojedinim zemljama baziraju se na ranijem reagiranju na potencijalni problem. Dvije su zajedničke karakteristike ovih mjera, promicanje cjeloživotnog obrazovanja te usmjeravanje mladih u sektore za koje se očekuje da će stvarati nova radna mjesta.

Njemačka, Nizozemska

U Njemačkoj Program profesionalnog usmjeravanja pomaže mladima u izboru karijere temeljeno na tečajevima profesionalnog usmjeravanja i iskustvu na radnom mjestu kroz pripravništvo. U Nizozemskoj, priznate tvrtke ’za učenje’ mladima nude uči-radi poslove, na kojima stječu radno iskustvo i bivaju plaćeni. Mladima se pružaju intenzivne usluge profesionalnog usmjeravanja prilikom njihova prijelaza na tržište rada. Studenti mogu putem interneta odabrati posao koji odgovara njihovim potrebama, pa se slobodna mjesta brzo popunjavaju. Također, inicijativa XXL poslova nudi mladima poslove u sektorima u kojima će odlazak starijih ljudi dovesti do manjka vještina i znanja.

Inspiracijski govornici

U Ujedinjenom Kraljevstvu, dobrovoljna ‘Inicijativa za govornike u školama’ se obraća mladima u školama i sveučilištima koji su u nepovoljnim uvjetima, nudeći im jednake mogućnosti čuti inspiracijske govornike, poput onih koji dolaze u poznate neovisne škole. U tu se svrhu nude i informacije o profesionalnom usmjeravanju te različiti ‘uzori’. U Estoniji Vladin program za razdoblje 2011. – 2015. nastoji popularizirati i povećati kvalitetu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i preoblikovati strukovne škole u lokalne ’centre kompetencija’. Poveznice s uslugama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja su u tom poslu neposredne.

Odgovorno zapošljavanje

U Švedskoj je 2009. godine uvedena poslovna garancija za mlade ljude (jobbgaranti for ungdom), koja se provodi unutar usluga javne službe za zapošljavanje. Svi mladi od 16–25 godina imaju pravo sudjelovanja. U Finskoj je jamstvo za mlade omogućilo ranu intervenciju, njegovanje regionalne jednakosti, poboljšanje suradnje između različitih nadležnosti i unaprjeđenje odnosa između vlasti i mladih. U Austriji je Javna služba za zapošljavanje odgovorna za nezaposlenu mladež i mora im ponuditi ponovno učenje kombinirano s radom.

Timovi za savjetovanje

U Litvi Centri za zapošljavanje mladih nastoje pomoći mladima u što lakšem prijelazu na tržište rada. U Latviji, portal za obrazovno i profesionalno usmjeravanje www.prakse.lv mladima nudi savjetovanje o pitanjima obrazovanja i zapošljavanja, kao i informacije o poslovima, radnim mjestima i obrazovnim mogućnostima. Poslodavci mogu na portalu pronaći informacije o praktičnim aspektima zaposlenja u njihovoj tvrtci i predložiti zanimanja i ustanove visokoškolskog obrazovanja (HE) koje smatraju sebi najprikladnijima. U Malti je Program za zapošljavanje mladih osmišljen kako bi pomogao mladima pri ulasku na novo radno mjesto. Program nudi usluge multidisciplinarnog tima (koji uključuje savjetnika za profesionalno usmjeravanje, psihologa, radnog terapeuta i savjetnike za mlade), uz internetsku stranicu, TV program i Dane mladih.

Poduzetnički paketi za mlade

U Italiji se poduzetništvo promiče studentima visokoškolskog obrazovanja kroz posebne ‘urede za početak’ na sveučilištima, s besplatnim savjetovanjem preko internetskih stranica ministarstva koja nude on line dokumente i poslovne vodiče i poduke. U Italiji je evidencija osobnog osposobljavanja/usavršavanja (libretto formativo del cittadino) osmišljena kako bi prikupila, ujedinila i dokumentirala različita iskustva učenja i vještine koje je građanin stekao tijekom sudjelovanja na strukovnim tečajevima, kao i na poslu, te svakodnevnom životu. U Mađarskoj Ministarstvo nacionalnog gospodarstva ima strateški dogovor s Asocijacijom mladih poduzetnika (FIVOSZ) koja nudi početničke poslovne pakete za mlade poduzetnike do 35 godina starosti.

Finska, Danska

U Finskoj su programi za profesionalnu edukaciju ugrađeni u Temeljni nacionalni kurikulum. Školski savjetnici i nastavnici su osposobljeni za podučavanje razvoja vještina upravljanja karijerom tijekom razrednih aktivnosti. U Danskoj Ministarstvo djece i obrazovanja nudi on line i ’licem-u-lice’ programe cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja. Također postoji odvojeni sustav baze podataka o mladima osmišljen za prikupljanje podataka o svim mladima od 15 do 29 godina starosti (u skladu s građanskim sustavom registracije). U Danskoj je daljnje financiranje raspodijeljeno na održavanje i stvaranje naučničkih mjesta, u svrhu priznavanja činjenice da su mnoga radna mjesta nestala u gospodarskom padu.

Subvencioniranje naukovanja

U Irskoj Program za zaštitu naučnika postavlja određene, zaštićene naučnike kod priznatih poslodavaca, te pomaže poslodavcima u podmirivanju troškova tih naukovanja. U Francuskoj, umjesto potpore poslodavcima, postoji odredba po kojoj poslodavci plaćaju kazne ako ne zaposle određenu kvotu naučnika. Dodatni naučnički doprinos moraju platiti sve tvrtke s manje od 250 zaposlenika i čija radna snaga uključuje manje od 4% naučnika.