Hrvoje Prčić, glavni urednik hrvatskog izdanja National Geographica u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva detalje projekta Održiva Hrvatska, govori o rezultatima koje je projekt ostvario kroz godine te što im je ove godine u fokusu. Komentirao je i kaska li Hrvatska na polju održivosti za ostatkom EU i otkrio što nudi nova web stranica odrzivahrvatska.hr.

Koji su dosadašnji uspjesi projekta Održiva Hrvatska? S kojim se rezultatima kroz godine možete pohvaliti?

Projekt Održiva Hrvatska se zapravo dugo pripremao. Naime moto National Geographica je „nadahnjujemo ljude da se skrbe o svom planetu“ i cijelo Društvo National Geographic, kao i svi lokalni partneri, rade u tome duhu. Stipendije NG-a financiraju aktivnosti diljem svijeta u području ekologije, zaštite prirode, očuvanja – primjerice, između ostalih istraživanja, u Hrvatskoj se pomagala skrb o medvjedima i vukovima – na stranicama časopisa objavljuju se brojne reportaže o opasnostima kojima je izložen naš jadni planet i načinima zaštite, također i na TV-kanalima NG-a… National Geographic Hrvatska se uklopio u sve te aktivnosti. Kao organizatori, sudionici ili pokrovitelji čistili smo jezera i more kroz projekte „Think Green“, sadili smo šume, držali predavanja i prateće manifestacije uz Dan planeta Zemlje (koji obilježavamo 22. travnja) i druge značajne nadnevke, surađivali s međunarodnim institucijama poput WWF-a i UNDP-a na projektima zaštite u Hrvatskoj. A onda su Ujedinjeni narodi objavili svoje smjernice za budućnost kroz 17 ciljeva održivog razvoja. Imamo samo jedan planet, još uvijek nema planeta B, a čovječanstvo ga uništava poput pošasti. Iscrpljuju se resursi Zemlje, zagađuju se i kopno i oceani, istrebljuju biljne i životinjske vrste, emitiraju staklenički plinovi i pojačava globalno zatopljenje, mikroplastika je posvuda, u svakom stanovniku oceana, a i u ljudima, u oceanima je više plastike nego riba…

Svakih 20 minuta na Zemlji je 3500 ljudi više, a 1 ili više životinjskih vrsta manje, svake godine nestane 27.000 vrsta, svakih 60 minuta iskrči se skoro 100 hektara prirodnih staništa, 20% životinjskih vrsta nestat će u idućih 30 godina, povećanje globalne temperature za više od 3,5 ᵒC znači prijetnju izumiranja 70% svih vrsta na Zemlji… Svi moramo nešto učiniti u borbi za planet, a kako spomenutih 17 ciljeva, o kojima javnost zapravo malo zna, pokrivaju sve segmente uljudbe, odlučili smo aktivnije djelovati u promociji tih ciljeva i njihovu ispunjavanju u Hrvatskoj. Prvi korak je bilo detaljno objavljivanje informacija o ciljevima u časopisu National Geographic Hrvatska. A onda smo odlučili prostrti žuti tepih. Gotovo svakodnevno mediji bilježe neki crveni tepih kojim kroče slavne osobe iz svijeta filma, estrade, sporta. Neosporne zanimljive osobe iz aspekta sadašnjosti, ali znače li one doista nešto za budućnost nas, planeta, naše djece? Ne. A mnoštvo je ljudi, aktivista, djelatnika, znanstvenika, studenata, učenika, gospodarstvenika, izumitelja, udruga, institucija koji predano, vrijedno rade u nekom segmentu održivog razvoja, a za koje najvjerojatnije i ne znamo iako su pravi celebrityji za budućnost.

I trebamo znati za njih i ono što rade. Odlučili smo im prostrti žuti tepih i u svih 17 ciljeva dodijeliti nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje. Tako smo u startu nazvali taj projekt koji ima podršku Ureda predsjednika Republike Hrvatske, pokroviteljstvo Grada Zagreba i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te partnera projekta RTL. Projekt podržavaju brojne udruge i institucije, ali i gospodarstvenici.

Prije dvije godine prvi smo put dodijelili nagrade u hramu hrvatske kulture, Hrvatskom glazbenom zavodu. Toliko emocija, suza i osmijeha, ali i slaganja i oduševljena dugo nisam vidio. Nagrada je preko noći postala općepoznata. Sve se ponovilo i prošle godine iako u online izdanju. Informacije o svim nominiranima i dobitnicima i njihovu radu su se proširile, još su više i uspješnije mogli djelovati, te su napokon dobili zasluženo vrednovanje. Ponosno su hodali žutim tepihom i podigli Žute okvire. Trebam li reći da sam na prvoj dodjeli skoro zaplakao od sreće. Upravo dosezi Žutog okvira i nas su potaknuli da proširimo aktivnosti i projekt razvijemo u sveobuhvatnu Održivu Hrvatsku. Naša domovina i kao dio EU i kao dio svijeta mora sudjelovati u svim domenama borbe za održivost jer, iako trenutačno dobro stojimo, prijete nam klimatske promjene, nestašice pitke vode, zagađenje, izumiranja vrsta, podizanje razine more itd. Ne smijemo biti indiferentni prema tim ugrozama i moramo informirati i pripremiti, naročito mlade, za možda i ne baš ružičastu budućnost.

Što sve projekt donosi ove godine i što je u fokusu?

Prve godine fokus nam je bio na informiranju i predstavljanju 17 ciljeva održivog razvoja, s naglaskom na Hrvatskoj i koliko se problemi održivosti zrcale u našoj domovini. Ako nešto ne vidimo ne znači da toga nema. U zadnje vrijeme svjedočimo, primjerice, zagađenju zraka u Zagrebu i nekim drugim gradovima. O promjenama klime da i ne govorimo. Nismo pošteđeni ni nestajanja vrsta. Sjetimo se sredozemne medvjedice, prugastog orla, krškog sokola, dalmatinskog pelikana, vukovi, risovi, medvjedi i bjeloglavi supovi su ugroženi, više od 700 biljnih vrsta prijeti izumiranje… Trebamo to znati i moramo djelovati, čuvati staništa, šume, plodnu zemlju, okoliš općenito. U drugoj godini fokus je bio na održivom gospodarstvu.

Cirkularna ekonomija umjesto linearne, bez iscrpljivanja resursa, bez pristupa potroši brzo pa baci, bez pretjeranog trošenja energije,, bez zagađivanja je jedino što vodi održivoj budućnosti. Sviđa mi se ona izreka „otpad nije smeće“. Zato smo bili organizirali veliku online, zbog pandemije, konferenciju o kružnom gospodarstvu uz sudjelovanje stručnjaka i ljudi iz prakse. Odziv i praćenje odlični, studenti su dobili mnogo materijala za seminarske radove, a vjerujemo i da je informacija o tome kako održivo gospodariti doprla do mnogo ljudi.

U ovoj trećoj godini fokus je i dalje na cirkularnoj ekonomiji, ali u, nazovimo ih tako, popularnijim domenama. Već smo organizirali, opet online, konferenciju o održivoj modi. Tekstilna industrija je nakon naftne najveći zagađivač i čimbenik klimatskih promjena, ugljični otisak je veći od međunarodnih letova i pomorskog brodarstva zajedno. Godišnji otisak ugljika u industriji približan je kombiniranom ugljičnom otisku svih trenutnih članica EU. Uz to, predviđa se da će modni sektor do 2030. godine koristiti 35% više zemlje za proizvodnju vlakana – dodatnih 115 milijuna hektara koji bi se inače mogli koristiti za održavanje biološke raznolikosti ili uzgoj usjeva. A u modnoj industriji izuzetno je mnogo mogućnosti za uštede i održivost uz pristup Re-Wear, Re-Use i Re-Cycle, iako to, dakako, traži cjelovitu promjenu svjetonazora i svakodnevne filozofije življenja. Planiramo i još dvije edukativno-informativne konferencije o održivosti u kućanstvima, koja su također veliki generator lošeg gospodarenja otpadom i resursima, te o energetici, koja nam je svima izuzetno važna ali se baš ne ponašamo „zeleno“ u toj domeni. Planiramo i seriju predavanja po školama i ekoloških akcija diljem Lijepe naše, dakako koliko nam to dopusti korona. Dakako, na kraju godine ponovno dodjela nagrada Žuti okvir. Nominiranje starta na Dan planeta Zemlje, 22. travnja, i traje do kraja studenog. Nominacije se mogu slati e-poštom na zutiokvir@adriamedia.hr.

Recite više o web stranici odrzivahrvatska.hr, što se sve nudi na njoj? Tko sve sudjeluje / vodi radionice, tutorijale?

Web stranica odrzivahrvatska.hr je sljednik naše stranice ngm-odrzivi-razvoj.adriamedia.hr. Kao što se cijeli projekt razvijao, tako se razvijala i naša stranica. A upravo je prošla i redizajn i modernizaciju. Ona je poprilično sveobuhvatna u domeni održivog razvoja kroz hrvatske leće. U njoj se objavljuju, fotografije, animacije, filmovi, baze podataka, tekstovi i informacije iz svih domena održivog razvoja, posebno kroz 17 ciljeva održivog razvoja, te u rubrikama Održivost u domu, Održivost iz prve ruke, Održiv stil, Očuvanje prirode i okoliša, Vijesti, Konferencije, skupovi, izvješća, Nagrada Žuti okvir… Zamišljena je i kao svojevrsna ecopedia i kao okupljalište svih onih koje zanima održivost u Hrvatskoj i šire, ali i koji se veće bave ili se žele baviti održivim razvojem i skrbi o prirodi. Evo, neka i ovo bude poziv svima, od učenika do akademika, od amatera do vrhunskih profesionalaca, da nam se priključe na tome sajtu, da nam šalju vijesti, informacije, komentare, fotografije, filmiće – zahvaljujući informatici i pametnim telefonima svijet je doslovce globalno selo, iskoristimo to. Širimo spoznaje, znanja, upozorenja, probleme ali i uspjehe. Odrzivahrvatska.hr je krovno mjesto za sve koje to zanima, koji žele saznati više, ali i ne biti tek putnik u borbi za budućnost, nego aktivni kreator te budućnosti, održive budućnosti i održive Hrvatske.

Koji su to primjeri dobre prakse koje ćete izdvojiti kroz ovogodišnji projekt? Kaska li Hrvatska u tom polju za ostatkom EU kada je u pitanju održivost?

Vjerovali ili ne, ali u Hrvatskoj je mnoštvo ljudi koji žive održivo, koji rade održivo, koji se zalažu za održivu Hrvatsku. Samo brojka od preko stotinu nominiranih za Žuti okvir u dvije godine govori za sebe. Vrlo mi je teško izdvojiti tek neke, ali pokušat ću. Meni je vrlo drag projekt “Zlarin – otok bez plastike“ koji su pokrenule mlade djevojke s ciljem da se na otoku prestane upotrebljavati jednokratna plastika, a sada se to širi i na druge otok. Udruga „Zasadi stablo, ne budi panj!” čini fantastične stvari u zaštiti naših šuma i prirode. Pozivam i sve čitatelje da ne budu panjevi posade neko stablo. Zelena mreža aktivističkih grupa ZMAG je udruga koja okuplja organske vrtlare i one koje zanima ekološko graditeljstvo i ekološke aktivnosti. Marijo Franić , mladi dizajner i istraživač je sa svojom tvrtkom Bioblok osmislio hemp beton, nastao od industrijske konoplje, ili “blokete od hempa” koje se koriste kao prirodni građevinski materijal; promovirajući industrijsku konoplju kao “zero waste” građevinski materijal iz obnovljivih resursa i s emisijom ugljika nula. Prof. dr. sc. Sanja Kalambura i njezin međunarodni projekt „Zelena optika“, u suradnji s Portugalom, jedinstven je primjer kružnog gospodarstva jer sprječava onečišćenja okoliša mikroplastikom iz specifičnog izvora koji predstavljaju kontaktne leće i naočale izrađene od polimera, a u projekt su uključeni i učenici iz 22 velikogoričke osnovne škole koji u sklopu kreativnih radionica iz naočalnih leća izrađuju nakit. Sjajno.

Tražeći alternativu koži i plastici, braća Boljar osmislila su brend Miret, ekološki održivu obuću, napravljenu od konoplje, lana, recikliranih jutenih vreća za kavu, vune, pamuka i kaučuka prema jedinstvenoj tehnologiji što je čini posebnom u svijetu. Regeneracija Zabok primjer je proizvodnje u kojoj se koristi odbačeni tekstil da bi se načinilo nešto novo. I da ne nabrajam dalje. Sudionica naše konferencije o održivoj modi, Ivana Biočina autorica i osnivačica Instituta održive mode rekla je nešto super: „Ako svoje sebstvo vežemo uz predmete, bit će nepostojano poput tog predmeta.“ To je filozofija koje se općenito trebamo pridržavati u nastojanjima održivog gospodarenja i razvijanju svoga svjetonazora u održivoj Hrvatskoj.