C.I.O.S. je danas vodeća regionalna grupa za sakupljanje i recikliranje metalnog otpada. Posluje u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, i Crnoj Gori, te odnedavno i u Sloveniji. O širenju poslovanja na gospodarenje komunalnim otpadom, inovacijama i planovima za daljnji razvoj razgovarali smo s predsjednikom Uprave C.I.O.S.-a, Oliverom Scholzom.

Kako ste zadovoljni trenutačnim stanjem na domaćem tržištu gospodarenja otpadom i sekundarnim sirovinama?
Šestogodišnja kriza nas nije mimoišla, osobito u gospodarenju metalnim otpadom. Mi ćemo i nakon izlaska iz krize posljedice osjećati još nekoliko godina, jer se u krizno vrijeme kupovalo znatno manje velikih kućanskih aparata, automobila i elektroničkih uređaja, pa će trebati još neko vrijeme da se oni pojave kao otpad. Hrvatsko tržište gospodarenja sekundarnim sirovinama je i inače izazovno zbog čestih promjena birokracije. Zadovoljni smo utoliko što možemo pozitivno poslovati i pridonositi približavanju Hrvatske ispunjenju obveza preuzetih pri pristupanju Europskoj uniji. Sustav ipak treba još značajno poboljšati. Poslovni subjekti koji su u sustavu imaju vrlo oštra pravila igre, i ekološki i poslovno, ali se još jedan dio aktivnosti sekundarnim sirovinama nalazi u sivoj, pa čak i u ilegalnoj sferi, što nitko ne nadgleda, pa se okoliš grubo zagađuje. Budući da je Hrvatska prva u regiji prihvatila europske regule, ovo nam je tržište važno i kao priprema za cijelu regiju, kako i u druge zemlje bude stizala nova regulativa. Ponekad osjećamo da bi bilo korisnije da tijela državne uprave više surađuju s nama, nego da nas samo nadgledaju. 

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nedavno je mandatorno definiralo obveze korištenja pojedinih CGO-a za sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj. Što takva regulativa znači za tvrtke koje, poput C.I.O.S.-a, već godinama razvijaju vlastiti integrirani sustav gospodarenja otpadom?
Jedinice lokalne samouprave morale bi naći načina za suradnju s C.I.O.S. grupom. Mi smo ti koji na terenu odrađujemo gospodarenje otpadom. Imamo mrežu s više od 80 reciklažnih centara u regiji. Imamo ljude, znanje, iskustvo i tehnologiju da se u Hrvatskoj uspostavi integrirani sustav gospodarenje otpadom. Bez obzira na 13 državnih centara za gospodarenje otpadom koji su u planu, za cjelokupni sustav C.I.O.S.-ova snaga i kapaciteti imaju svoju ulogu i mjesto. Svaka pojedina članica C.I.O.S. grupe pridonosi gospodarenju otpadom i očuvanju okoliša, napose u području metalnog otpada, te u potpunosti u skladu sa EU direktivama, pristupnom ugovoru EU i propisima. Nitko samostalno ne može riješiti gorući problem bilo kojeg otpada, pa tako ni komunalnog. No C.I.O.S. grupa sasvim sigurno uvelike može efikasno sudjelovati u gospodarenju komunalnim otpadom. Ozbiljno smo pristupili strateškom širenju poslovanja u to područje, što se vidi iz akvizicije postrojenja za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada, tvrtke koja iz kućanstava odvozi komunalni otpad, investicije u pogone koji od ostataka recikliranja posebnim tehnologijama izdvajaju još iskoristivih sirovina. Komunalni otpad logičan je slijed razvoja i u skladu je sa strateškim smjernicama grupe. Gospodarenje otpadom i odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada strogo je regulirano EU propisima koje je Hrvatska prihvatila uz period za prilagodbu. Koliko možemo procijeniti, Hrvatska zaostaje u ispunjavanju tih kriterija. Tome svjedoče i nedavna zatvaranja odlagališta. A C.I.O.S. grupa kao dio velike njemačke Scholz grupe, ima znanje, iskustvo, logistiku i stručnjake koji se mogu uključiti i u područje komunalnog otpada. C.I.O.S. grupa sposobna je uspostaviti zaokruženi sustav gospodarenja komunalnim otpadom koji je u skladu s EU direktivama i novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.

Kako komentirate nedavne izmjene u cijeni zbrinjavanja otpadnih automobila? Je li taj sustav danas adekvatno reguliran?
Radi boljeg razumijevanja, ukratko ću objasniti ulogu i ostvarenja C.I.O.S. grupe u sustavu gospodarenja otpadnim vozilima u Hrvatskoj, te razradu naših teza. Investicije C.I.O.S. grupe u infrastrukturu sustava gospodarenja otpadnim vozilima u Hrvatskoj, u ukupnom iznosu oko 200 milijuna kuna, odnose se na nabavku specijaliziranih vozila za sakupljanje i prijevoz otpadnih vozila, izgradnju 16 uređenih, legalnih i opremljenih skladišta za gospodarenje opasnim otpadom, 12 linija za demontažu i isušivanje otpadnih vozila, postrojenje za usitnjavanje i separaciju materijala i postrojenje za mehaničku obradu frakcija nastalih u procesima obrade otpadnih vozila. Usprkos, za nas, strogo kontroliranoj regulativi, na tržištu se i dalje javlja problem paralelnog, nelegalnog 'sustava gospodarenja otpadnim vozilima', u vidu neovlaštenih i nelegalnih sakupljača i obrađivača. Kao posljedice smanjivanja i ukidanja sakupljačke i obrađivačke naknade, vidimo značajno smanjenje količine otpadnih vozila koja ulaze u službeni sustav gospodarenja otpadnim vozilima, značajno povećanje količine otpadnih vozila koja će ući u nelegalni 'sustav' neovlaštenih sudionika, posljedično negativni utjecaj na okoliš radi ispuštanja opasnih komponenti vozila u okoliš kroz emisije u zrak, vode i u tlo. Tu je i smanjivanje prihoda usmjerenih građanima, kao stvarnim posjednicima otpadnih vozila koji predaju vozila u sustav, poticanje razvoja crnog tržišta, neispunjavanje ciljeva koje je Hrvatska preuzela u pristupnom ugovoru EU u dijelu koji se odnosi na stopu recikliranja otpadnih vozila, smanjenje proizvodnje i broja zaposlenih u Hrvatskoj, smanjenje izvoza. Prijedlog rješenja ovog pitanja vidimo u promjeni strukture naknade na način da se predviđeno smanjenje sakupljačke i obrađivačke naknade usmjeri kao poticajna posjednička naknada koja bi se isplaćivala svim posjednicima i vlasnicima otpadnih vozila koji vozila predaju u službeni sustav. 

Od prošle godine C.I.O.S. je vlasnik najveće slovenske tvrtke za gospodarenje sekundarnim sirovinama. Kako ste zadovoljni poslovanjem tamo i kakvo je stanje na tamošnjem tržištu?
S obzirom na to da je Slovenija puno duže u EU, to iskustvo puno znači za cijeli regionalni sustav Scholza i C.I.O.S.-a, no još imamo mjesta za poboljšanja u poslovanju. Kako i Slovenija ima gospodarskih teškoća, to se odražava na kreiranje otpada za koji smo zainteresirani. U svakom slučaju zadovoljni smo da smo ušli na to tržište, koje ima adekvatan potencijal i odgovara našoj europskoj i globalnoj poslovnoj strategiji.

Jedini ste proizvođač goriva iz otpada u Hrvatskoj. Kakvo je trenutno stanje na tom tržištu?
Profitabilan plasman proizvedenog goriva iz otpada u Hrvatskoj još nije moguć, no očekujemo da će u dogledno vrijeme i u Hrvatskoj biti sve više potražnje, što će promijeniti tržišne okolnosti vezano uz našu profitabilnost u ovom segmentu. 

C.I.O.S. je vlasnik i Eko Flora Plus – najvećeg koncesionara za prikupljanje komunalnog otpada u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Kako teku pripreme za uvođenje novog modela naplate po količini otpada i vidite li tu neke značajnije provedbene probleme?
Tehnološki i logistički je sve pripremljeno. Zbog velikih troškova uvođenja takvih sustava, natječemo se i za sredstva iz europskih fondova za taj projekt, no bez obzira na izvore financiranja, sve je isplanirano za novi model. 

Regija ima velik potencijal

Poslujete u cijeloj regiji. Gdje vidite najveći potencijal rasta?

Cijela regija još ima veliki potencijal, jer smo daleko od ispunjenja EU normi, dobar dio je samo na papiru. Dok druge zemlje u regiji budu rješavale legislativu, mi smo već spremni za pripreme za posao na terenu. Naše najnaprednije sustave u Hrvatskoj i Sloveniji ćemo poboljšavati, pa će biti jednostavno transferirati iskustva na druga tržišta gospodarenja otpadom – IT menadžment, postupke obrade otpada, logistiku, analize tržišta itd.