Europsko gospodarstvo, a time i hrvatsko, očekuje još jedan recesijski udar krajem godine, a koliko će Banski dvori imati prostora za dodatne mjere potpore gospodarstvu ovisi o odluci o uvođenju eura, ocjenjuju domaći ekonomisti. Međutim, upozoravaju kako je Vlada tada na “skliskom terenu” jer bi odustajanjem od eura već 2023. žrtvovala jedan od temelja svoje ekonomske politike. Nakon što je gospodarstvo eurozone potonulo 11,8% u drugom tromjesečju, ekonomski analitičari prognozirali su daleko bolju situaciju u drugom dijelu godine s obzirom na značajno ublažavanje mjera suzbijanja koronavirusa u većini država.

Međutim, ponovno zaoštravanje epidemioloških mjera uslijed skoka broja oboljelih u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Španjolskoj naveo je inozemne ekonomiste na revidiranje prognoza za četvrto tromjesečje. Naime, zaključno s 22. rujnom, Europa broji 2,9 milijuna zaraženih, a u Španjolskoj i Francuskoj više je od 10.000 oboljelih dnevno, pokazuju podaci Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti.

“Vjerojatnost dvostrukog pada, odnosno još jedne kontrakcije u četvrtom tromjesečju značajno je porasla”, izjavio je za CNBC Carsten Brzeski, glavni ekonomist banke ING. Da se situacija pogoršava signalizirao je i u srijedu objavljen podatak o vrijednosti indeksa menadžera nabave IHS Markita za rujan koji sa 50,1 bod sugerira da je europsko gospodarstvo praktički zastalo.

Ekonomist Željko Lovrinčević misli da će oporavak, ako se nastavi, biti sporiji od očekivanja. “Koliko sporiji, teško je reći. No, izgledno je da će rezultat za treći kvartal biti bolji od četvrtog”, smatra. Najtežu situaciju očekuje u Španjolskoj i Francuskoj, dok će britansko gospodarstvo, uz tešku epidemiološku sliku, dodatno opteretiti i Brexit.

“Najmanje problema očekujem u skandinavskim državama. Što se tiče Njemačke kao motora europskog gospodarstva, tamošnjem gospodarstvu najvažniji je oporavak u Kini te ishod američkih predsjedničkih izbora”, ističe analitičar Ekonomskog instituta. Smatra da će Hrvatska dijeliti sudbinu Mediterana koji će proći lošije od prosjeka EU. “Koliko Hrvatska ima dodatnog fiskalnog prostora za ublažavanje posljedica krize ovisi o tome kada želi uvesti euro. Ako je cilj brzo uvođenje, već 2023.,onda fiskalnog prostora nema. Ako to nije vremenski zadana točka, u tom će slučaju Vlada odustati od jednog od sidra svoje ekonomske politike”, tvrdi Lovrinčević.

Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erstea, ističe kako je već neko vrijeme izvjesno da se neće ostvariti tzv. scenarij V oporavka.

“Premda će pad u većini EU zemalja ove godine biti nešto plići nego što se očekivalo odmah po izbijanju krize, postaje sve jasnije kako će za potpuni oporavak biti potrebno pričekati još barem dvije godine. Naša su očekivanja kako će eurozona zabilježiti pad od 7,6 posto ove godine, koji bi trebao pratiti oporavak od 5,4 posto u sljedećoj. Očekivanja za domaću ekonomiju tek su nešto lošija, poglavito kao posljedica veće ovisnosti o nepovoljno pogođenom sektoru turizma.

Tako očekujemo pad BDP-a oko razine od 9 posto te oporavak nešto iznad 5 posto u 2021.“, istaknuo je Kovač.

Pogoršanje, ne i lockdown

Dodaje da bi dolazak hladnijih mjeseci mogao pogoršati epidemiološku sliku, međutim zatvaranja kakvima smo svjedočili proljetnih mjeseci se ne čine izglednima, uz relativno snažan konsenzus oko toga unutar EUU.

O mogućnosti ekonomskog usporavanja krajem godine ne dvoji ni financijski i poslovni savjetnik Hrvoje Japunčić, ali vjeruje da će u listopadu ili studenom biti objavljene pozitivne vijesti o rezultatima kliničkih ispitivanja nekoliko kandidata za cjepivo.

“To će donijeti psihološko olakšanje, kako kućanstvima, tako i bankama i kompanijama. Stoga već u prvom tromjesečju iduće godine očekujem ubrzanje rasta europskog gospodarstva”, naglašava Japunčić.

Vladu premijera Andreja Plenkovića optimizam i dalje ne napušta, ako je suditi po smjernicama za izradu državnog proračuna donijetima na jučerašnjoj sjednici.

U njima se projicira pad gospodarstva za ovu godinu od osam posto te rast u 2021. godini za pet posto.

Premijer Andrej Plenković je na početku Vladine sjednice ocijenio “„dobrim”“ projicirani pad BDP-a u 2020. godini od 8 posto, što je manje od ranije projiciranih 9,4 posto.

Naši sugovornici napominju kako će se u drugom valu pandemije najviše će se na udaru naći sektor usluga, zbog svoje karakteristike neposrednog kontakta s potrošačima.

Sektor usluga najranjiviji

“Svojevrsno razdvajanje kojem svjedočimo sugerira kako će većina fiskalnih potpora države u razdoblju pred nama biti usmjerena upravo prema sektoru usluga, s ciljem očuvanja radnih mjesta. U tom kontekstu, ne očekujemo značajnije turbulencije, ali epidemiološka slika će svakako utjecati na izglede da pad bude nešto veći ili manji od spomenutih devet 9 posto”“, ocjenjuje Alen Kovač.

Hrvoje Japunčić podsjeća da je u hrvatskom gospodarstvu najvažniji treći kvartal zbog rezultata turističke sezone, a u listopadu i studenom uobičajeno se događa usporavanje ekonomskih aktivnosti.

“„Prosinac opet donosi ubrzanje zbog povećanje osobne potrošnje i priljeva novčanih doznaka iz inozemstva. Stoga očekujem da će i u Hrvatskoj u četvrtom tromjesečju biti zabilježeno usporavanje, ali već u prvom tromjesečju očekujem ubrzanje rasta BDP-a, dobrim dijelom zbog već navedenog utjecaja vijesti o skorašnjem dolasku cjepiva”“, smatra taj analitičar.