Prodaja državne imovine s ciljem smanjenja javnog duga već se tjednima zahuktava i u državnu je blagajnu dosad donijela 360 milijuna kuna, no tek bi se u srpnju, bude li zbog političke krize tehnički izvedivo, Vladi na stolu trebao naći i prijedlog odluke o utvrđivanju popisa strateških poduzeća, a mjesec dana kasnije, u kolovozu, i novi plan privatizacije.

Takve najave, bez konkretnijih detalja, dolaze iz godišnjeg plana rada Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), a koji velike nade, osim na prodaji dionica i udjela u poduzećima, polaže i na aktiviranje tzv. mrtve imovine, brojnih nekretnina koje su u posjedu države. Točnije, sam plan postavlja kao jedan od ciljeva DUUDI-ja u ovoj godini aktivaciju 500 milijuna eura kapitala iz državne imovine. "Nekretnine u vlasništvu RH prvorazredni su kapital koji treba staviti u funkciju te se kao važan resurs gospodarskog razvoja moraju odgovorno upotrebljavati, a svaka odluka o upravljanju nekretninama mora se temeljiti na najvećem mogućem ekonomskom učinku", ističe predstojnik DUUDI-ja Tomislav Boban u uvodu ovog dokumenta, čije donošenje, najprije zbog izbora te potom odugovlačenja s formiranjem Vlade, kasni inače više od pola godine.  

Za provođenje tog ambicioznog zadatka šef DUUDI-ja namjerava najprije provesti izmjene postojećeg zakona o upravljanju državnom imovinom, kako bi se pojednostavilo postupke. Taj prijedlog Vlada bi trebala razmatrati već idući mjesec. Jedna od značajnijih promjena u odnosu na dosadašnju praksu predviđa se u segmentu poslovnih prostora koje u svom portfelju ima DUUDI. Do konca listopada DUUDI predviđa da će se složiti popis svih takvih prostora u hrvatskoj metropoli. Namjera je prodati nekretnine čije je održavanje neracionalno i sa stajališta države gospodarski neopravdano, kao i one u suvlasništvu države, a za koje su trenutni korisnici ili zakupnici zainteresirani za kupnju. Prema podacima iz registra državne imovine, ukupno u svom portfelju Republika Hrvatska ima 1.042.463 nekretnine, različitih vrsta i oblika vlasništva, a od toga su 27.274 stambena i 7601 poslovni objekt.

Na području Zagreba ukupno je registrirano 2059 nekretnina, s time da isključivo vlasništvo država ima samo u njih 259. Nakon metropole izrada liste i prodaja poslovnih prostora uslijedit će i u Splitu, Rijeci i Osijeku, u kojima je rok za taj posao studeni 2016. Više reda DUUDI si je zacrtao i u sređivanju stanja u dijelu stanova, prije svega kad je riječ o bespravnom korištenju državnih stanova, a od svoje tvrtke Državne nekretnine očekuje da osim postupaka naplate naknade za bespravno korištenje počne i ovrhe protiv takvih korisnika te vraćanja takvih stanova u posjed države. U stanovima koji nemaju uvjete za komercijalno korištenje putem najma slijedit će prodaja putem javnog natječaja. No, DUUDI ne navodi ni okvirne procjene prihoda koji bi se mogli realizirati u ovoj godini aktivacijom te imovine. Bivši predstojnik DUUDI-ja Mladen Pejnović sumnjičav je da će to ispuniti najavljivana očekivanja za popunjavanje državnog proračuna.

"Nisu realna očekivanja o visokim financijskim iznosima koje država može povući iz svog mrtvog kapitala. Za ciljeve koji se spominju temelj može biti samo korištenje živog kapitala, dionica kojima se trguje na burzi, što se dijelom već i koristi. No, aktiviranje nekretnina i ostalog mrtvog kapitala iziskuje prije svega temeljitu pripremu za izlazak na tržište, od sređivanja stanja u zemljišnim knjigama do okončanja sudskih sporovima koji blokiraju bilo kakve odluke", kaže Pejnović. Dobar primjer u tom kontekstu Pejnović nalazi u turističkim tvrtkama, koje su posljednjih godina prošle predstečajne postupke i na kojima je država tek nakon toga uspjela doći do dobrih vlasnika i ostvariti i zaradu na svom udjelu.

Slaba točka plana rada koji je izradio Tomislav Boban jest i to što se DUUDI-jev godišnji plan temelji i na provedbi plana upravljanja državnom imovinom za 2016., koji još nije usvojen i na koji su pojedina ministarstva tek ovih dana dala odobrenja, te je, kako stoji i u samom DUUDI-jevu dokumentu, tek upućen u proceduru usvajanja u Banske dvore. Rezultira li rat vladajućih političkih igrača potpunim zastojem rada Vlade, sve ozbiljnije odluke, uključujući i novi plan upravljanja  državnom imovinom, bit će na čekanju. Ciljevi smanjenja javnog duga moći će se postizati tek realizacijom već odobrenih prodaja poslovnih udjela. Upravo je bez uspjeha prošao pokušaj prodaje 30-postotnog udjela u Sunčanom Hvaru, za koji je traženo gotovo 163 milijuna kuna, no moguće je da se ubrza novi pokušaj prodaje.

Zasad su u blokadi zbog pravnih razloga prodaja preostalih dionica HT-a te Croatia osiguranja. Nema informacija je li se potpuno odustalo od jedne od važnijih prodaja u koje su se polagale velike nade: dioničkog udjela od 0,45 posto u Eutelsat Communicationsu. Tom se dionicom na Pariškoj burzi trenutačno trguje po gotovo upola manjoj cijeni nego što je bila u trenutku donošenja odluke o prodaji, s tendencijom daljnjeg pada, pa se očekuje da bi umjesto 220 milijuna kuna prihod bio tek nešto više od 100 milijuna kuna.