Ina je proteklih godina intenzivirala ulaganja u istraživanje i proizvodnju ugljikovodika. O planovima tvrtke govori izvršni direktor Ine za istraživanje i proizvodnju nafte i plina Želimir Šikonja.

Koji su ključni Inini projekti u sektoru istraživanja i proizvodnje u narednom višegodišnjem periodu?
Naši su ciljevi doista ambiciozni: obnove rezervi od 100% uz godišnji rast proizvodnje od 5-10% te dostizanje razine proizvodnje koju je INA imala prije proglašenja više sile u Siriji. Da bismo to postigli, moramo diversificirati naš istraživačko-proizvodni portfelj jer je upravo to ključ razvoja svake naftne kompanije, pa tako i naše. U tom smislu Hrvatska nam svakako ostaje u fokusu, i Jadran i kontinentalni dio. U zadnjih pet godina uloženo je oko 540 milijuna kuna samo u istraživanje u Hrvatskoj te dodatnih 2 milijarde kuna u razradu i proizvodnju. Izbušili smo 16 bušotina, otkrili četiri kopnena naftna polja, jedno manje plinsko offshore polje, indicirali smo nekoliko novih nalazišta koja tek treba ispitati te potvrdili plinsko kondenzatno polje na granici Hrvatske i Mađarske. Sve je to učinjeno unatoč oduzetim dozvolama za istraživanje i to samo na dijelu onog prostora gdje smo prije radili. Samo ću spomenuti kako je primjerice prije šest godina naše istraživanje na kopnu bilo gotovo zanemarivo, svodilo se na ulaganja od nekoliko milijuna kuna godišnje, a prije 10 ili 12 godina nije niti postojalo. Nismo čak imali niti projekte u pripremi, zanemarili smo potencijale koji proizlaze iz Panona. Nakon toga napravili smo preokret – u posljednjih pet godina evidentirali smo 60-ak potencijalnih projekata i realizirali gotovo 400 milijuna kuna samo za istraživanje u kontinentalnoj Hrvatskoj. Nažalost, mogli smo realizirati i više no nakon 2011. i oduzimanja dozvola, naše istraživačke aktivnosti bile su vrlo prostorno ograničene. Što se tiče inozemstva, svjesni smo da budućnost leži na nekim novim prostorima. Iskorak prema van je nužnost za našu kompaniju te stoga aktivno radimo na proširenju našeg inozemnog portfelja. 

Utječe li aktualni pad cijena nafte na vaše investicijske planove?
Nakon niza godina s relativno visokim cijenama nafte, nafta je snažno i neočekivano pala, neću reći na povijesne razine, ali sasvim sigurno na razine koje su dobro protresle naftni biznis. Ni mi nismo izolirani od tih utjecaja. Iako se pad sad zaustavio, cijene su ostale na niskoj razini i mi se tome jednostavno moramo prilagoditi. 

Pred potpisivanjem ste koncesijskog ugovora za dva bloka na južnom Jadranu. Radi se o području s značajnim dubinama. Ima li Ina znanja i resursa za tu razinu deepwater drillinga?
Da, mi smo do sad radili na mnogo manjim dubinama, Sjeverni Jadran je puno plići, ali i geološki drugačiji od Južnog Jadrana. Međutim, neprestanim usavršavanjem i transferom znanja doista smo napredovali u našoj ekspertizi i za ovo područje. Također, i nove tehnologije koje su danas na raspolaganju omogućavaju lakše istraživanje u odnosu na prijašnja desetljeća. Vjerujem da je s našim iskustvom i znanjem jadranskog podmorja te podacima koje imamo na raspolaganju, naša početna pozicija prilično dobra. 

Hoćete li se javiti na koncesijski natječaj za istraživanja kopnenog dijela Hrvatske. Hoćete li podnijeti ponudu i za one blokove koje vam je država 2011. oduzela i koji su predmet sudskog spora?
Tu se radi o kompleksnoj situaciji – s jedne strane u tijeku su upravni postupci zbog oduzimanja dozvola za istraživanje od strane Ministarstva gospodarstva, dok se s druge strane veliki dio upravo tih područja preklapa s istražnim blokovima koji su bili dio natječaja o čemu smo obavijestili i Ministarstvo te zatražili da se o tome na natječaju izvijeste i eventualno zainteresirane kompanije kako bismo izbjegli eventualne sporove u budućnosti. INA se prijavila na natječaj, sukladno ranije iskazanom interesu, no o samim rezultatima je naravno prerano govoriti s obzirom da je rok za podnošenje prijava tek jučer završio.

Posljednjih godina Ina je bila iznimno aktivna na području panonske Hrvatske. Planirate li nastavak tih aktivnosti i u budućnosti?
Kao što smo već puno puta rekli, INA istražuje Panonski bazen već više od šest desetljeća, a u proteklih nekoliko godina, bili smo prilično aktivni na ovom području, unatoč oduzimanju dozvola za istraživanje. Tako je u posljednjih nekoliko godina otkriven niz važnih otkrića u kontinentalnoj Hrvatskoj, poput satelitskih polja Selec i Hrastilnica kraj Ivanić Grada te Đeletovaca zapad kraj Vinkovaca.Posebno smo ponosni na naš EOR projekt koji smo pokrenuli kraj Ivanić Grada. Na ovom projektu radimo već dulje vrijeme i u njega ćemo zaključno s ovom godinom uložiti oko pola milijarde kuna, a prve količine ugljikovodika proizvedene tercijarnim metodama možemo očekivati već ove godine. Jedan od važnijih projekata je i projekt Međimurje kojim privodimo tri plinska polja u proizvodnju, a koji je vrijedan više od 360 milijuna kuna. Oba ova projekta nastavljaju se i u sljedećim godinama i vrlo su značajni za našu kompaniju. Uz ove projekte, planiramo intenzivan nastavak naših aktivnosti i u narednim godinama, a posebice ukoliko dobijemo nove istražne koncesije na netom završenom natječaju. Iako je Panon dosta istražen, s primjenom nekih novih metoda i tehnika još uvijek postoji potencijal za komercijalnu eksploataciju, iako vjerojatno bez nekih značajnijih otkrića.

Lani ste započeli s projektom ispitivanja nekonvencionalnih ležišta u Hrvatskoj. Vidite li tu značajniji komercijalni potencijal?
Realizacija ovog projekta započela je prethodne godine  kada smo napravili prva ispitivanja nekonvencionalnih ležišta, a čije rezultate još uvijek analiziramo. Pripreme i studije za izvođenje ovog projekta radile su se nekoliko godina budući da se radi o vrlo kompleksnom području istraživanja koje u Europi još uvijek nije dalo komercijalne rezultate. Ono što je INA napravila na ovom planu je tek začetak jednog projekta koji bi se ovisno o rezultatima ispitivanja, kao i dostupnim financijskim sredstvima, mogao dalje razraditi. Bitno je napomenuti da se radi o vrlo financijski zahtjevnim projektima na čiji daljnji razvoj bitno utječe cijena nafte.  Svakako smo ponosni što imamo geološka znanja i stručnjake koji su sposobni iznijeti ovako značajan projekt. No, treba biti svjestan toga da nekonvencionalna ležišta vjerojatno nikada u Europi neće postići rezultate kao što su u SAD-u. 

U bližoj budućnosti se očekuje i natječaj za istraživanje područja Dinarida. Je li ta regija obećavajuća?
Dinaride smo počeli istraživali još kasnih pedesetih godina, a krajem osamdesetih godina provedeno je i opsežno istraživanje tog područja. U čitavim Dinaridima izbušeno je 20-ak istražnih bušotina pri čemu su na svega nekoliko bušotina bile indicirane nekomercijalne pojave nafte i plina. Riječ je o visokorizičnom prostoru s obzirom na lokacijsku dostupnost kao i činjenicu da je to područje još uvijek velikim djelom pod minama, što prilično otežava aktivnosti. 

S obzirom na planirane investicije u Jadranu, te na hrvatskom kopnu, ima li Ina resursa i za neki značajniji istražni angažman u inozemstvu koji neki eksperti zagovaraju?
U kontekstu različitih regulatornih promjena s kojima smo se suočili tijekom prošle godine kao i situacije u Siriji gdje je politička i sigurnosna situacija postala još složenija te gdje bi Inin potencijalni povratak mogao potrajati dulje vrijeme, INA osjeća značajan pritisak na budžet kojim raspolaže. S druge strane smo svjesni nužnosti naše prisutnosti u inozemstvu kako bismo kroz proširenje našeg portfelja mogli ostvariti svoje ciljeve vezane uz obnovu rezervi i rast proizvodnje. Inini stručnjaci maksimalno rade na evaluaciji inozemnih projekata budući da su oni ključni za rast i diversifikaciju našeg portfelja te smo, kao što smo prijašnjih godina pokazali, spremni uspješno voditi projekte u inozemstvu.

Ekološke udruge i neki stručnjaci protive se istraživanju nafte u Jadranu, te zagovaraju model po kojem bi se istraživao samo plin. Je li tehnički i tehnološki moguće u fazi istraživanja fokusirati se isključivo na plinska ležišta i postoje li primjeri država u svijetu koje imaju takav pristup istraživanju ugljikovodika?
U početnoj fazi istraživanja, dakle, na neistraženom području, bez prethodno snimljene seizmike ili istražnog bušenja može se tek, sa minimalnom sigurnošću, odrediti eventualna prisutnost ugljikovodika. Radi li se o plinu ili nafti, može se sigurnije utvrditi što istraživanje dalje odmiče. Osim toga, mnogo je primjera kada se već u fazi bušenja umjesto ciljanog plina dobije nafta i obratno. Stoga, ne, nije moguće fokusirati se isključivo na plinska ležišta, no znam, barem što se Ine tiče, a vjerujem i svih ostalih, da će se i pri istraživanju, a i kasnije u eventualnoj proizvodnji, kompanije, kao što je uobičajeno, pridržavati najviših ekoloških standarda primjenjivih u ovoj industriji, posebice što se tiče turističkih i ribolovnih područja.