Učinjen je novi iskorak prema boljoj zaštiti djece na internetu, a pripomoći će u tome, među ostalim, i umjetna inteligencija. Potpisan je jučer u Osijeku, naime, sporazum o suradnji na projektu “Safer Internet Centre Croatia” čiji je koordinator Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, dok su partneri A1 Hrvatska i Sveučilište Algebra.

Omogućit će radionice i kampanje usmjerene na promociju digitalne pismenosti djece i mladih, ali i unaprjeđenje Hotline servisa za prijavu štetnog sadržaja na internetu, kao i besplatne Helpline linije Centra za sigurniji internet, namijenjene djeci, roditeljima i stručnjacima koji se susreću sa cyberbullyingom, online prijevarama i svakim drugim oblikom zlostavljanja na internetu.
Projekt će trajati 18 mjeseci, vrijedan je više od milijun eura, a polovica tog iznosa stiže iz fondova Europske unije.

– Naš cilj je jasan – pomoći svakom djetetu koje se suočava s online zlostavljanjem ili je u riziku da postane žrtva. Statistike su alarmantne. Ovaj projekt, čiji smo jedinstveni nositelji u Hrvatskoj po treći put, predstavlja korak naprijed u našoj misiji. Ujedinit ćemo stručnjake, proširiti znanja i kapacitete te zajedno s partnerima raditi na osvještavanju djece, roditelja i svih koji su u radu u doticaju s djecom. Edukacija je ključna, a pokazat ćemo im kako i kod koga tražiti pomoć – poručio je Tomislav Ramljak, voditelj i jedan od osnivača Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

– Kao kompanija, A1 je jako fokusiran na temu sigurnosti u online svijetu. To nije samo dio naše strategije, to je nešto što doista živimo i prožeto je kroz sve sfere našeg poslovanja. Dokaz tome je naša kampanja #BoljiOnline koju provodimo upravo s Centrom za sigurniji internet, a i činjenica da je ovo treći EU grant koji smo dobili kao partneri za provedbu aktivnosti edukacije djece i mladih o ispravnoj i sigurnijoj upotrebi interneta. Nadamo se da ćemo našom suradnjom i aktivnostima doprijeti do mladih, do roditelja i stručne javnosti te da ćemo nastaviti zajednički raditi na ostvarivanju boljeg online svijeta. Tehnologija je odlična stvar, kada je koristimo odgovorno – rekao je Dejan Turk, generalni direktor A1 Hrvatska.
Podsjetio je i kako su proljetos otvorili prvo Savjetovalište Centra za sigurniji internet za pružanje stručne pomoći roditeljima i djeci koja su se susrela s mračnom stranom online svijeta, u prostorijama A1 centra na adresi Gajeva 2/b u Zagrebu. Osim savjetovanja, stručnjaci pružaju podršku i edukaciju o sigurnom ponašanju na internetu.

Rektor Sveučilišta Algebra, izv. prof. dr. sc. Mislav Balković, ističe da je izuzetno važno djeci i mladima, a posebno roditeljima osigurati informacije kako mogu biti sigurniji u prostoru koji nam je strašno značajan i gdje provodimo sve više vremena. I kako se ne dovesti u situaciju da nas netko zlostavlja, čak i onda kada toga nismo ni svjesni.

– Naši stručnjaci na katedri za kibernetičku sigurnost svojom će ekspertizom pomoći u projektnim aktivnostima koje za cilj imaju sprječavanje rizičnog ponašanja mladih i djece na internetu, dok će naši studenti kibernetičke sigurnosti sudjelovati u panelima za mlade na kojima će se razgovarati o pozitivnim i negativnim online iskustvima, na osnovu čega će se formulirati preporuke mladih kako im stručnjaci mogu pomoći s kibernetičkim izazovima – rekao je rektor Balković.

Centar za sigurniji internet djeluje od 2015. u Osijeku.
– Radimo na tri glavna područja, a to su preventivne aktivnosti i podizanje svijesti oko sigurnosti djece na internetu, zatim Helpline linija 0800 606 606 koja je na raspolaganju djeci žrtvama vršnjačkog nasilja i zlostavljanja na internetu, te naša anonimna linija za prijavu ilegalnog sadržaja, pogotovo materijala sa seksualnim zlostavljanjem djece, gdje prijave prosljeđujemo policiji – pojašnjava Tomislav Ramljak.

Koliko često im zvone spomenute linije?
– Zaprimili smo oko 400 poziva u prvih pet mjeseci ove godine, što je 40 posto više nego lani. Potrebe su velike, a s podizanjem svijesti, posebno nakon kampanje #BoljiOnline, dobili smo na vidljivosti pa su porasle i brojke, što je samo pokazatelj kako trebamo biti dostupniji djeci i mladima za pomoć. Internet je dobio puno dobra, ali i loše stvari. Po podacima MUP-a, zabilježeno je 460 kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju prošle godine u Hrvatskoj, što je ogroman porast u odnosu na 2018., kada ih je bilo 120 – ističe Ramljak.

Nastavak projekta donosi i novitete, a uključit će se ovoga puta i umjetna inteligencija koja će pomagati djeci i roditeljima i odgovarati im na pitanja.

Inače, više od polovice roditelja jako rijetko ili nikad ne razgovara s djecom o sigurnosti na internetu, niti postavlja pravila o dječjem internetu. Svaki treći roditelj nikada nije djetetu zabranio niti jedan sadržaj na internetu. Kada su stavovi roditelja u pitanju, u 57,8 posto slučajeva djevojke se osuđuje strože nego dječake zbog seksualnih glasina ili golišavih fotografija. Inače, 2,2 posto roditelja smatra kako je u redu da mladi šalju golišave fotografije ukoliko to žele. Pokazalo je to kvantitativno istraživanje deSHAME 2 koje je obuhvatilo 1715 roditelja u 20 županija i gradu Zagrebu. Rezultati su će dati smjernice za kreiranje preventivnih programa za djecu, roditelje i stručnjake u digitalnom okruženju, osnaživanje djece kako bi mogli prepoznati internetsko uznemiravanje, razvoj edukativnih materijala i ostalo. Istraživanje je prezentirano jučer u osječkom Centru za nestalu i zlostavljanu djecu.

– Kada direktno pitamo djecu koliko njih sudjeluje u online seksualnom uznemiravanju, njih 20 posto kaže da sudjeluje, no kada isti rezultat računamo preko kompozitnih skala i zbrajamo njihove odgovore, dolazimo do rezultata od 90,3 posto, što znači da 70 posto naše djece ne zna da im se događa online seksualno uznemiravanje. Rezultati druge faze istraživanja pokazali su kako i roditelji koriste internet problematično u nekim područjima. Provode na internetu više od osam sati, još uvijek prevladava Facebook, kojega su djeca praktički napustila, a dio roditelja priznaje kako ne razgovara s djecom o korištenju interneta. Naime, češće “guglaju” odgovore ako vide da se djetetu nešto loše događa, umjesto da razgovaraju s djecom – kazala je izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka.

Zabrinjava i što bi samo 10 posto djece reklo roditeljima da su u problematičnoj situaciji na internetu, četiri posto nastavnicima, a 3,5 posto policiji.