Još jedan korak podizanja triju ključnih kamatnih stopa posve je očekivan ishod jučerašnje sjednice Upravnog vijeća Europske središnje banke. Tržišta su, naime, računala s odlukama o povećanju njezinih kamatnjaka za dodatnih 0,25 postotnih bodova, čime će, primjerice, depozitna stopa od idućeg tjedna iznositi 3,50 posto. Iako pod utjecajem kretanja cijena energenata i hrane inflacija usporava, ona je i dalje daleko iznad (srednjoročno) ciljanih dva posto, a u priči o “tvrdokornosti” inflacije već neko vrijeme fokus je naglašenije usmjeren na dinamiku temeljne inflacije. Analitičari s tim u vezi posebno apostrofiraju utjecaje tržišta rada odnosno pritiske na rast plaća te inflaciju usluga.

Ti čimbenici pak kod nas se naglašavaju i jače s obzirom na utjecaj turizma i njegov udjel u strukturi naše ekonomije. Konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena za svibanj državni statističari objavit će danas (prema tzv. ‘flash’ procjeni na mjesečnoj razini cijene su u prosjeku porasle 0,5 posto, a u odnosu na lanjski svibanj rast je usporio na malo ispod osam posto), a jučer su objavili nešto detaljniju sliku cijena uslužnih djelatnosti za prvo tromjesečje 2023.

Vodeni prijevoz skuplji 56%

U najkraćem, cijene pružatelja usluga u prosjeku su bile 15,1 posto više nego u prvom lanjskom kvartalu, dok su u odnosu na prethodni kvartal (listopad-prosinac 2022.) u prosjeku porasle 3,6 posto. No, raspon rasta cijena po raznim uslužnim djelatnostima prilično je velik, pa su tako na godišnjoj razini čak 56 posto porasle one u djelatnosti vodenog prijevoza, a dvostruko veći postotni rast od ukupnoga (30,2%) bilježi se i u kategoriji Putničkih agencija, organizatora putovanja (turoperatora) i ostalih rezervacijskih usluga i s njima povezanim djelatnostima. Iznadprosječnih 25 posto godišnjeg rasta bilježi se i u Skladištenju i pratećim djelatnostima u prijevozu. Nasuprot tome, cijene su u tom razdoblju u prosjeku pale u Promidžbi (reklama i propaganda) i istraživanju tržišta, i to za 7,1 posto, kao i u Informacijskim uslužnim djelatnostima, s padom od 1,9 posto.

Na tromjesečnoj razini rastom cijena (u odnosu na zadnji lanjski kvartal) prednjačile su Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge, s prosječnim poskupljenjem od 22,7 posto, a za više od petine (21,7%) u prva tri mjeseca ove u odnosu na zadnja tri prošle godine porasle su i cijene u Informacijskim uslužnim djelatnostima. Osjetno više od prosjeka za sve uslužne djelatnosti (3,6%) povećane su i cijene pružatelja usluga u djelatnosti čišćenja, s rastom od 8,4 posto. Istodobno, prema DZS-u, cijene su bile nešto niže nego u prethodnom kvartalu u vodenom prijevozu (za 3,3%), arhitektonskim djelatnostima i inženjerstvu (za 2%) te u skupini djelatnosti objedinjenih u kategoriji Promidžbe i istraživanje tržišta.

Poštravanje uvjeta financiranja

Slijedom naznaka dobre sezone, ali i pritisaka na rast plaća koji su kod nas i nešto izraženiji nego u ostatku eurozone, i u idućim mjesecima uglavnom se računa na nastavak cjenovnih pritisaka u sferi usluga. I stručnjaci Eurosustava naviše su revidirali očekivanja za inflaciju bez energije i hrane te se sad računa sa stopom od 5,1 posto. To se, uz ostalo, pripisuje utjecaju snažnog tržišta rada na brzinu dezinflacije. Pokazatelji temeljnih cjenovnih pritisaka, kažu u ECB-u, i dalje su snažni, premda postoje određene naznake slabljenja nekih od tih pokazatelja.

Pooštravanje uvjeta financiranja ostaje glavni alat u smanjivanju inflacije jer se očekuje da će u sve većoj mjeri slabiti potražnju. Iz ECB-a su poručili kako će se i ubuduće u odlukama o ključnim kamatnjacima odnosno trajanju zaoštravanja voditi pristižućim gospodarskim i financijskim podacima. Potvrdili su i da se od idućeg mjeseca ECB više neće provoditi reinvestiranje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira.

Iako u sferi inflacije usluga nisu vidljiva poboljšanja, dijelom i zato što ona obično ima znatno jaču korelaciju s rastom plaća nego inflacija roba, neki analitičari smatraju da je i ona blizu vrhuncu. Za inflacijom roba ona obično kaska oko šest mjeseci, pa bi, kažu, trebala početi padati s jeseni ili barem prije kraja godine.