Kombinacijom inflacije, uvođenja eura i poslovnih odluka poduzetnika u turizmu, ovoga su srpnja cijene u turizmu porasle za čak 77 posto u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu, kad se protumače brojke Porezne uprave o fiskaliziranim računima u prvom mjesecu špice turističke sezone. Čak 1,18 milijardu eura iznos je fiskaliziranih računa u djelatnostima smještaja i pripreme i posluživanja hrane, u odnosu na 666 milijuna eura utrženih u ove dvije djelatnosti u srpnju 2019. godine, na približno jednakom broju izdanih računa.

U špici sezone padaju cijene

‘Prijateljica iznajmljuje apartmane za 70 eura, šokirao ju je oglas agencije za njezin smještaj’

Koštala ih gramzivost

Dio vlasnika apartmana sada spušta cijene i do 50 posto!

Kad u tablicu uđe i prošlogodišnji srpanj, vidimo da smo lani imali veći skok cijena nego ove godine, no on je u 2023. i dalje dvoznamenkast, veći od 20 posto u segmentu smještaja, koji je u zadnje četiri godine poskupio za 85 posto, dok su ugostitelji u ovom srpnju fiskalizirali 70 posto više nego u istom mjesecu 2019. godine. Dakako, ako gledamo samo one koji uredno izdaju račune.

Porast cijena od 10-ak posto u prosjeku najavljivali su ovog proljeća hotelijeri, na temelju anketa provedenih u ranim fazama bukinga. Osnovni razlog bio je nastavak rasta troškova na svim područjima, uključujući energiju koja je inače na prvom mjestu top liste troškova, čineći u njima udjel od oko 56 posto, a slijede troškovi rada, koji imaju udjel od oko 30 posto i nastavili su rasti i u ovoj godini. Najveći rast troškova hotelijeri su predviđali u segmentu hrane i pića, no predviđao se i rast potražnje koja je trebala generirati i veći prihod. Rezultati poslovanja hotela u prvoj polovici godine pokazuju da su prihodi rasli više od fizičkih pokazatelja u broju noćenja, zahvaljujući porastu cijena. Valamar je u prvih šest mjeseci u prosjeku povećao cijene za skoro 19 posto, Arena u svom izvješću navodi rast prosječne cijene od 22,8 posto, iz Liburnia Riviera Hotela kažu da imaju za 33 posto veće cijene nego u 2019. godini, iako u odnosu na lani svega četiri posto više, no radi se o cijenama ostvarenim još uvijek prije same špice sezone.

Iako ne postoje izdvojene brojke o porastu cijena u privatnom smještaju, iz agencija su početkom ljeta upozoravali kako su tu cijene noćenja porasle i za 40 do 50 posto, što bi moglo izazvati pad potražnje.

Sudeći po dosadašnjim neslužbenim brojkama o broju noćenja, turistički promet od 30-ak milijuna noćenja u srpnju otprilike je na razini 2019. godine, no tek čekamo službenu statistiku koja će pokazati popunjenost po segmentima. Naši su sugovornici upozoravali i na značajan porast cijena ugostiteljskih usluga koji bi mogao utjecati na potražnju, no u srpnju je broj izdanih računa u kafićima i restoranima nešto viši nego lani, i tek nešto niži nego 2019. godine, u kojoj smo mogli piti i jesti po znatno nižim cijenama.

Nastavak ciklusa gradnje

Prema podacima Porezne uprave o fiskalizaciji, lani je u ugostiteljstvu u srpnju izdano 42,3 milijuna računa, ove godine 43,5 milijuna računa, a u srpnju prije pandemije bilo ih je 44,2, samo u segmentu pripreme i usluživanja hrane i pića. Broj izdanih računa u smještaju u srpnju za tek par desetaka tisuća niži je nego u 2019. godini, no njihov je iznos viši za 20 posto, i dosegnuo je ove godine 595 milijuna eura, za razliku od tek 320 milijuna eura utrženih putem fiskalizacije u smještaju 2019. godine.

Ugostitelji su prije pandemije fiskalizirali 346 milijuna eura u srpnju, a ove godine promet im je bio 587 milijuna eura, što je oko 70 posto više. Obje djelatnosti u iznosu računa samo u ovom srpnju značajno su premašile milijardu eura, što je više nego u prošlom kolovozu koji je financijski najjači mjesec u turizmu, te nakon ovog lipnja u kojem je fiskaliziran 751 milijun eura u smještaju i ugostiteljstvu. Ovom dinamikom u kolovozu se u obje djelatnosti može očekivati bar 1,4 milijardu eura fiskaliziranih računa, što će napuniti državni proračun, ali moglo bi i osloboditi više novca za ulaganja u turizmu.

Na to upućuju najave vodećih hotelskih kompanija koje nastavljaju s ulaganjima, uključujući ona zamrznuta na početku pandemije… Valamar tako pokreće investiciju u projekt Pinea u Poreču u ukupnoj vrijednosti od 130 milijuna eura, čija je izgradnja započeta 2019. godine. Uslijed pandemijske krize gradnja je privremeno obustavljena 2020., a zatim i odgođena zbog energetske krize, inflacije i usporavanja gospodarskog rasta, da bi u lipnju Nadzorni odbor odobrio ponovno pokretanje projekta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Hilton u Opatiji

Planirana ulaganja u Maistri u ovoj godini iznose gotovo 100 milijuna eura, najviše u kampove u Istri te hotele Zonar i Westin u Zagrebu te Marjan u Splitu. Auctor je ove godine oko 50 milijuna eura uložio u veliki kamping projekt Punta nova u Povljani na otoku Pagu, jedan od strateških projekata Republike Hrvatske kojeg je Auctor preuzeo od fonda Effectus, gdje je razvio kamp Aminess Avalona Camping Resort.

Na nastavak hotelskog projekta nakon neizvjesnog razdoblja pandemije i inflacije odlučila se i obitelj Hauptfeld koja u Opatiji gradi prvi hrvatski Curio Collection by Hilton, hotel s 54 sobe koji bi se trebao otvoriti sljedeće godine.