U prosincu, tradicionalno mjesecu najveće potrošnje, ove će se godine, prema svemu sudeći, srušiti rekord iz 2023. U lanjskom prosincu potrošači su karticama i gotovinom platili robe i usluga u vrijednosti 3,2 milijarde eura.

Prema podacima o prometima prijavljenim u sustavu fiskalizacije u prvih 16 dana ovog mjeseca kroz fiskalne je blagajne prošlo 2,05 milijardi eura prometa ili stotinjak milijuna eura više nego u istom lanjskom razdoblju, a taj porast od 5,7 posto ostvaren je na gotovo jednakom (tj. neznatno manjem) broju računa.

Uz tempo iz prve polovice mjeseca prosinačka potrošnja mogla bi nadmašiti lanjsku za 150-160 milijuna.

Kupuje se podjednako, ali skuplje
Imajući u vidu i broj izdanih računa, kretanja potrošnje na tragu su ocjene Krešimira Severa iz Nezavisnih hrvatskih sindikata kako “ljudi u načelu kupuju podjednako kao i godinu prije, ali to plaćaju znatno više”. Sever pritom naglasak stavlja na hranu.

Ona je prema najnovijem indeksu potrošačkih cijena u studenome u prosjeku bila 4,3 posto skuplja nego u istom mjesecu prošle godine (računaju li se i bezalkoholna pića rast je 4,8%), što je pak osjetno više od ukupne stope inflacije (2,8 posto).

No, unutar navedenog prosječnog poskupljenja u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića cijene niza proizvoda u godišnjim usporedbama bilježe dvoznamenkast rast. Od proizvoda iz statističke košarice najviše su u proteklih godinu dana poskupjeli kakao (za gotovo 40%) i čokolada (27%), čije su cijene pod utjecajem snažnog rasta cijena kakaovca na svjetskim tržištima. Slično vrijedi i za kavu i čajeve (s godišnjim rastom od 12-13 posto). Usto, dvoznamenkasta povećanja bilježe se i kod npr. maslinovog ulja (gotovo 20%), janjetine janjetine (12,5%) i vina (16%).

Mnogo je kraća lista proizvoda koji su u ovogodišnjem studenom bili jeftiniji nego u lanjskom, a među njima su i neke od osnovnih namirnica – krumpir je, prema DZS-u, jeftiniji za 10 posto, a primjerice šećer za 8,7 posto.

U svakom slučaju, priče o blagdanskoj potrošnji u pravilu su praćene dodatnim propitivanjima opće razine cijena i standardom građana. Ta percepcija uglavnom se ne poklapa s pokazateljima napretka Hrvatske u kontekstu stupnja razvoja mjerenog BDP-om po stanovniku u odnosu na prosjek EU. Ekonomist Mladen Vedriš s tim u vezi je u izjavi za N1 rekao kako “slikovito rečeno, članovi Vlade govore o vanjskom izgledu zgrade, ali onda uđete u stanove i vidite da situacija nije bajna”.

Posljedice uvođenja eura
U odnosu na podsjećanja kako je Hrvatska razinom BDP-a per capita stigla na 78 posto prosjeka Unije, ponešto drugačiju sliku nudi i Eurostatov usporedni pregled stvarne individualne potrošnje (SIP) prema standardu kupovne moći.

SIP se sastoji se od dobara i usluga koje su kućanstva stvarno potrošila i obično se smatra pokazateljem materijalnog blagostanja kućanstava, a prema tom pokazatelju Hrvatska je u razdoblju 2021.-2023. napredovala skromno: sa 74 na 76 posto prosjeka EU. To se u dobroj mjeri može pripisati upravo cijenama.

Prema Eurostatu, njihova razina je u navedene tri godine u Hrvatskoj porasla sa 65,2 na 71,2 posto prosjeka Unije. Konvergenciju cijena za šest postotnih bodova (ili više) među desetak zemalja iz skupine Nove Europe uglavnom bilježe one koje su izravnije izložene ratnim sukobima u Ukrajini, dok su npr. u Sloveniji, Slovačkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj relativno porasle manje nego kod nas.

Dio ekonomista relativni rast cijena u znatnoj mjeri pripisuje priči o euru, iako se u službenim tumačenjima uglavnom tvrdi drukčije.