Iz godine u godinu cijene najma nekretnina u Hrvatskoj dramatično rastu, a život u većim hrvatskim gradovima mnogima postaje financijski neodrživ.

"Sve je postalo nekako podređeno turistima i ti apartmani i zapravo cijeli centar je zapravo jedan restoran i pizza cut sve je namijenjeno za turiste, a ne stanovnike Splita", govori studentica podstanarka iz Splita.

Adresu je u samo godinu dana promijenila je čak 3 puta, jer stiže sezona. A za nju i mnoge splitske podstanare – u apartmanima nema mjesta. "To je više manje svima sada postalo normalno, iako to jednostavno nije u redu, ali svi su svjesni, pogotovo u Splitu, da će morati tražiti nove stanove zbog sezone ", rekla je.

U Splitu živi 19 tisuća studenata, a lani, samo u srpnju, stiglo je 177 tisuća turista. Računica je jednostavna. U samo nekoliko dana vlasnici apartmana zarade više nego što bi zaradili od podstanara i mjesečne rente. U 3 godine broj apartmana koji se iznajmljuju kratkoročno, udvostručio se, s 3 i pol na 7 tisuća. Bez ikakvog urbanističkog plana ili kontrole – objašnjava arhitekt Jere Kuzmanić.

"Ono što se desilo u Splitu je stihijski. Krajnji rezultat je da su cijene počele ludovati, i da se sve veći broj ljudi pronašao u situacije ne da ne mogu pronaći stabilan stan nego traže na razno razne načine, na par mjeseci, pa sele kod roditelja, pa se parovi razdvajaju da bi jedan živio kod jednog roditelja, znači taj prostorni resurs je toliko sužen da su ljudi prisiljeni na dosta ekstremne načine prilagodbe", rekao je arhitekt Kuzmanić.

No, uz to što stanova nema ili su preskupi – ova posvećenost turizmu mijenja grad. "Drugi efekt je taj što se skupa s Airbnb-om povlače sekundarni efekti, a to su npr. turistifikacija, tj. promjena cijele ponude koja se pomakne s ponude za lokalno stanovništvo na ponude za turiste", rekao je Kuzmanić.

No, ovakve promjene nisu rezervirane samo za obalne gradove. I Zagreb, baš kao i Split, u protekle 3 godine udvostručio je broj apartmana. Cijene dugoročnog najma stanova u godinu dana porasle su za više od 10 posto, prenosi RTL.

Za garsonijeru od 30 kvadrata u centru traži se 500 eura, a ni izvan centra grada stvari nisu puno bolje. Ako, primjerice, želite živjeti na Trešnjevci, morat ćete izdvojiti 450 eura.

"Previsoku cijenu stave za rupu. Neću ja živjeti tj. plaćati 2 tisuće i nešto kuna ako mi stan ne odgovara. Ja ne znam, prije su stanovi bili toliko jeftini, ne znam što se događa", rekla je podstanarka u Zagrebu.

S plaćom od 5 tisuća kuna, danas si u Zagrebu teško može priuštiti stan. "Treba mi samo mir i kada mogu, da mogu biti svoja u stanu. I da bude neka pristupačna cijena, ja imam samo 19 godina", rekla je.

Najveći problem je što se Airbnb i slične stranice vode kao pružatelji digitalnih usluga, a ne kao, sad već 31 milijardu dolara vrijedan biznis s nekretninama. "Ako danas gledamo da se danas oko 2 milijuna noćenja se dnevno dešava u Airbnb-u i sličnim platformama, onda govorimo o 2 milijuna stanova koji su dnevno izuzeti iz ponude stanovanja", rekao je arhitekt Kuzmanić.

I tako smo se našli u situaciji da gotovo cijeli život otplaćujemo stan od 50 kvadrata na rubu grada ili živimo u garsonjeri za 500 eura na mjesec. To se može i treba regulirati, poručuje Kuzmanić.

"Mislim da je sigurno moguće postići, ne to da se Airbnb kao platforma izbriše iz našeg životnog prostora i ekonomije, već da se stvori balans između toga da ljudi mogu zaraditi dodatne novce na temelju svog privatnog vlasništva na kraju dana, ali da to ne smanjuje mogućnost normalnog i priuštljivog stanovanja pogotovo za mlade ljude", rekao je Kuzmanić, prenosi RTL.