“Od sutrašnjeg dana, njezinim prestankom važenja, dopustit ćemo da se cijene nafte i naftnih derivata formiraju slobodno”, rekao danas ujutro ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, dodavši da će Vlada ponovno reagirati, dođe li na tržištu do novog poskupljenja.

“Uredbu stavljamo van snage, važno je da svi shvate da imamo ovakav alat i rukama i da ćemo zaštititi sve od posljedica krize”, istaknuo je premijer Andrej Plenković.

Vladina odluka

Novi izračun: Ovo bi bile cijene litre benzina i dizela da nisu zamrznute

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna gotovo 4 posto, na 69,88 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,8 posto, na 66,26 dolara.

To je šesti tjedan zaredom kako su cijene pale, što nije zabilježeno još od studenoga 2018. godine. Nakon što su krajem listopada dosegnule najviše razine u tri godine, cijene nafte skliznule su oko 18 posto.

Pad cijena prošloga tjedna posljedica je širenja omikron varijante koronavirusa u svijetu, koja bi mogla biti zaraznija od prethodnih i otporna na postojeća cjepiva.

Premda liječnici iz Južnoafričke Republike, gdje se ta varijanta prvo pojavila, tvrde da zaraženi nemaju teže simptome nego od ostalih varijanti virusa, mnoge zemlje zaoštravaju granične kontrole.

Stoga se ulagači plaše ponovnog zatvaranja gospodarstava, što bi usporilo oporavak od koronakrize.

OPEC povećava proizvodnju

Cijene su nafte pod pritiskom i zbog odluke Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika na čelu s Rusijom da će, unatoč pojavi nove varijante koronavirusa, nastaviti povećavati proizvodnju u siječnju kao što su i planirali, za 400 tisuća barela dnevno.

Ipak, vodeći svjetski proizvođači nafte zadržali su mogućnost promjene politike u kratkom roku, ako mjere kojima vlade pokušavaju spriječiti širenje omikrona naštete potražnji, pa su poručili da bi se mogli ponovno sastati i prije početka iduće godine.

„Puno je razloga pada cijena nafte, među ostalim, rast broja zaraženih koronavirusom, OPEC-ova odluka da ostane pri planu o povećanju proizvodnje u siječnju i razočaravajuće izvješće o zapošljavanju u SAD-u”, kaže Bob Yawger, direktor za tržište energije u tvrtki Mizuho.

U petak je objavljeno da je u prošlom mjesecu broj zaposlenih u SAD-u povećan za 210.000, znatno manje nego mjesec dana prije i manje od očekivanih 530.000.

A to bi moglo značiti da se usporava oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva od koronakrize. A taj bi se oporavak mogao dodatno usporiti, ako američka središnja banka uskoro zaoštri monetarnu politiku.

Naime, u izvješću Kongresu predsjednik Feda Jerome Powell poručio je prošloga tjedna da visoku inflaciju više ne smatra privremenom i da će Fed zbog toga ponovno razmotriti planove smanjenja programa otkupa obveznica na idućoj sjednici, koja će se održati od 14. do 15. prosinca.

To je na tržištu potaknulo špekulacije da bi zbog inflacije, koja bi mogla ostati visoka dulje nego što se procjenjivalo, Fed mogao ubrzati proces ukidanja programa kupnje obveznica, a potom i povećati ključne kamate prije nego što se očekivalo.