Zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta Biljana Borzan (SDP) je pitala Europsku komisiju na koji način se namjerava spriječiti ostavljanje sitnih kovanica u rukama trgovaca.

Ukoliko napravimo jednostavnu računicu, uzevši u obzir da kroz prosječni trgovački lanac u Hrvatskoj dnevno prođe oko pola milijuna kupaca, da oko 40 posto građana plati robu gotovinom, da ih većina ne traži "kusur" u najsitnijim lipama, te da trgovine u prosjeku rade 6 dana u tjednu,  dođemo do brojke od milijun do dva kuna dodatne dobiti godišnje za trgovce na račun cijena koje završavaju sa ",99".

U Njemačkoj su 2012. proveli akciju kojem su motivirali građane da traže svoj sitniš u trgovinama i doniraju ga u dobrotvorne svrhe. Svakog dana skupili su preko 250 tisuća eura koji su umjesto u ruke trgovaca otišli u različite socijalne projekte.

Tako formirane cijene imaju i snažan obmanjujući utjecaj na potrošače. Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Harvards Business Review je pokazalo da cijena koja završava na ,99 predstavlja varku kojom se želi uvjeriti potrošača da je određeni proizvod na sniženju. "Pravu moć devetke najjasnije pokazuje primjer kada su autori tražili od jedne tvrtke za katalošku prodaju da promijeni cijenu haljine sa 34 na 39 dolara. Rezultat je bio da se potražnja za tom haljinom povećala za trećinu", objašnjava Borzan.

S druge strane, prodavači koji prodaju luksuzna dobra, namjerno zaokružuju njihove cijene kako bi istaknuli njihovu "skupoću". Potreba za zaokruživanjem cijena, ne proizlazi samo iz želje za smanjenjem  dodatne dobiti trgovaca i bolje zaštite potrošača od manipulacija, već i iz velikog troška kovanja najsitnijih kovanica.

Europski parlament i Vijeće su 2013. uputili inicijativu prema Komisiji za ukidanje kovanica od jednog i dva centa. Tadašnji povjerenik za monetarnu politiku Oli Rehn je konstatirao da se takve kovanice proizvode s gubitkom koji je od njihova uvođenja do tada iznosio 1,4 milijarde eura i da bi trebalo razmisliti o njihovom potpunom povlačenju. 

Predložena su četiri moguća rješenja: status quo, smanjenje troškova proizvodnje najsitnijih kovanica, brzo povlačenje kojim bi se odmah uvela obaveza zaokruživanja cijena na najbliži višekratnik 5 centi,  ili pak postupno povlačenje gdje bi se kovanice s vremenom prestale koristiti zbog  uvođenja obaveze zaokruživanja svih cijena.

"Kod potrošača postoji snažan nesrazmjer između stvarnog korištenja tih kovanica i želje da one ostanu u opticaju. Istraživanje je pokazalo da potrošači lipe ne vraćaju u optjecaj, ali u dućanu žele dobiti svoj sitniš. Zato sam pitala Europsku komisiju ima li razvoja po pitanju predloženih scenarija te možemo li očekivati  skoro zaokruživanje cijena te smanjenje dodatnog profita trgovaca", kazala je Borzan.