Vodeće banke u Hrvatskoj već se godinama aktivno bave rješavanjem neprihodujućih ili tzv. loših kredita kroz prodaje potraživanja za to specijaliziranim investitorima, a ove godine mogle bi srušiti i lanjski rekord.

Naime, na taj su se način lani riješile rekordnih gotovo šest milijardi kuna (5,97 mlrd.), a u prvih devet mjeseci ove godine drugim su igračima prepustile bruto knjigovodstveni iznos potraživanja od nepunih 5,3 milijarde kuna. Prema podacima koje objedinjuje Hrvatska narodna banka, od toga se najveći dio, 3,9 milijardi kuna, odnosi na korporativni portfelj, a 1,3 milijarde na loše kredite sektoru stanovništva. U velikoj mjeri banke su te plasmane već rezervirale odnosno provele ispravke vrijednosti, a iz podataka o kupoprodajnoj cijeni proizlazi da su ove godine realizirane transakcije ostvarene uz veći diskont nego lani. Devetomjesečni podaci sugeriraju da su za prodana potraživanja banke prihodovale nešto više od 1,28 milijardi, dok je kupoprodajna cijena po lanjskim prodajama bila nepunih 1,8 milijardi.

Iz toga proizlazi da su u ovogodišnjim transakcijama kupoprodaje realizirale uz prosječno 24% iznosa problematičnih potraživanja, dok je kod lani prodanih NPL-ova naplata bila oko 30%.  Ti omjeri, međutim, ne uključuju prateća izvanbilančna potraživanja (poput npr. obračunavanih kamata, u prvom redu zateznih), koja su na ove godine prodanim NPL-ovima premašivala tri milijarde kuna, a na onima realiziranim lani više nego upola manje. Kako god se okrene, u ovogodišnjim su prodajama banke u prosjeku očito ostvarile slabiju cijenu. Je li na to utjecala i činjenica da su u kupoprodajama potraživanja ove godine u prvi plan isplivala ona vezana uz krizu Agrokora, teško je reći.

No, slučaj Agrokor proteklih mjeseci svakako daje jak pečat zbivanjima u području trgovine potraživanjima, bilo da se radi o neosiguranom dugu samog koncerna Agrokor ili dugovima koje prema bankama imaju tvrtke dobavljači koje su zbog značajne izloženosti koncernu u režimu izvanredne uprave i same postale neuredni platiše. Poznato je, naime, da nekoliko velikih međunarodnih igrača na domaćem tržištu nudi otkup Agrokorova duga, kao i da je više vodećih banaka unatrag nekoliko mjeseci išlo na tendere koji su uključivali i prodaju potraživanja od nekolicine tvrtki koje su se zbog Agrokora našle na rubu ili su i doslovno završile u predstečaju. Prema neslužbenim ali dobro upućenim izvorima, međunarodni igrači koji su u slučaju Agrokora za sebe prepoznali dobitnu kombinaciju rizika i zarade, za neosigurani dug Agrokora bankama trenutno nude cijenu od 15-ak posto, pa i manje.

To je nešto slabije od ponuda koje su vjerovnici dobivali prije samo nekoliko mjeseci, no govori li to o percepciji povećane  neizvjesnosti naplate odnosno nagodbe ili su posrijedi drugi investitori s drukčijim kalkulacijama, zasad su pitanja bez odgovora. U svakom slučaju, nije baš izgledno da će se u ostatku godine poboljšati devetomjesečni skor prosječne cijene ostvarene prodajama NPL-ova, ali se istodobno rekordan lanjski iznos prodanih potraživanja čini lako dohvatljiv. Inače, otkako se 2012. značajnije krenulo s takvim pospremanjima bilanci (a počelo je s prebacivanjem lošeg portfelja Hypo-Alpe-Adria banke) banke su se ukupno riješile 23 milijarde kuna loših kredita. Osim na veličinu aktive odnosno stanja ukupnih kredita, ta se praksa odrazila i na smanjenje udjela djelomično ili potpuno nenadoknadivih kredita banaka.

U odnosu na 13,8 posto s početka godine taj je udjel na kraju rujna pao na 12,5 posto, a manje od toga posljednji je put zabilježeno još krajem 2011. Prodaje potraživanja ujedno su i jedan od važnijih razloga zašto je iz HNB-ovih podataka o kvaliteti kredita – primjerice, po sektorima – teško iščitati je li i koliko kriza Agrokora utjecala na razmjere problema s naplatom kredita korporativnom sektoru. Prema HNB-u, krediti tzv. nefinancijskim poduzećima u odnosu na početak godine bilježe prirast  za 1,2 milijarde kuna, na ukupno 84,6 milijardi.

Promatrano po sektorima, najveći prirast kredita, za 1,7 milijardi (na 10,2 mlrd.), bilježi se u turističkom sektoru, što govori o rastućim trendovima u toj branši, ali posljedično i o manjim razmjerima loših kredita odnosno njihovih prodaja. Primjerice, udio loših kredita na razini korporativnog sektora danas je nešto ispod 26 posto (krajem 2016. bio je iznad 28%), a u djelatnosti vezanima uz turizam gotovo je upola manji i danas iznosi 13,1 posto (lani 15,6%). Nasuprot tome, u građevinskom sektoru, unatoč padu u odnosu na kraj 2016. NPL-ovi su i dalje na visokih 63 posto. U prerađivačkoj industriji, pak, udjel loših kredita spustio se ove godine sa 25 na 22,9 posto, s tim da je i prirast ukupnih kredita bio razmjerno skroman – za oko 250 milijuna na ukupno 19,5 milijardi. Naravno, pritom su prodaje potraživanja ublažile porast ukupnih kredita, ali i udjel loših.