Nakon što smo pisali o tome kako su zbog nekog javnog bilježnika lažni direktori mogli prevarom postati vlasnici i direktori tvrtki koje nisu njihove, otkrili smo da je sličan propust u sustavu omogućio i to da se tvrtkama izdaju krivotvorene zadužnice koje je zatim Fina automatizmom naplaćivala od tvrtki koje te dugove nisu imale. No, bez obzira na to postavlja se pitanje odštete, odnosno profesionalne odgovornosti onoga tko je prevaru omogućio, a time i pitanje osiguranja od profesionalne odgovornosti.

Nažalost, u slučaju krivotvorenih zadužnica, koje su nekim čudom prošle provjeru i ovjeru kod javnog bilježnika, postavlja se pitanje koga tvrtka, odnosno vlasnik tvrtke može tužiti za nastalu štetu. U lancu odgovornosti nalaze se javni bilježnici i Fina. Kod slučaja lažnih direktora i Sudski registar, odnosno Ministarstvo pravosuđa, koje u prst upire u javne bilježnike i same vlasnike tvrtki, odnosno odgovorne osobe u njima te se time u cijelosti odriče od odgovornosti.

Iz Fine kažu da oni ovrhe provode sukladno zakonskoj obvezi i pozitivnim propisima te da zakonom nije propisano da se moraju osigurati od profesionalne odgovornosti. Pojašnjavaju da oni idu u naplatu samo onih zadužnica koje su uredno upisane u Registar zadužnica i bjanko mjenica. Kao i u slučaju lažnih direktora tako i u ovom slučaju ključnu riječ imaju javni bilježnici.

"Jedinstveni registar zadužnica uveden je 15.10.2012. godine, kada je na snagu stupio novi Ovršni zakon (NN 112/12), a isti ustrojava i vodi Hrvatska javnobilježnička komora", naglašavaju u Fini.

Dodaju da su oni obvezni pridržavati se odredbi Ovršnog zakona i Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kojima je propisano da se ovrha na temelju zadužnice provodi odmah, što znači da je Fina odmah po primitku zadužnice dužna izdati naloge bankama za prijenos sredstava s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja.

Štoviše, u Fini naglašavaju da su u oba slučaja prevara, kako kod modela lažnih direktora tako i kod modela lažnih zadužnica, odgovoran neki javni bilježnik.

"U oba slučaja za koja ste naveli linkove prema člancima objavljenim u medijima, radi o zadužnicama koje su solemnizirane kod javnih bilježnika i bile su upisane u Registar zadužnica i bjanko zadužnica", poručuju iz Fine.

Dodaju da rade u suradnji s Ministarstvom pravosuđa kako bi unaprijedili sustav provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.

"Do sada je Fina provela ovrhe na temelju više od pola milijuna zadužnica, od kojih je samo nekoliko zabilježenih slučajeva zlouporabe istih od strane trećih osoba koje su time počinile kaznena djela", kažu u Fini.

Komentar iz Javno-bilježničke komore nismo dobili. No, ako se odlučite tužiti javnog bilježnika koji je prevaru inicijalno omogućio dovoljno je znati da se svi javni bilježnici u Hrvatskoj zakonski moraju osigurati na minimalan iznos od 800 tisuća kuna. Povreda obveze osiguranja od odgovornosti tretira se kao teška povreda javnobilježničke službene dužnosti tako da je mala vjerojatnost da javni bilježnik nije osiguran.