Članovi Privremenog vjerovničkog vijeća jednoglasno su u utorak podržali konačan tekst nagodbe koji će u novom Agrokoru, među ostalim, rezultirati s 46,7-postotnim udjelom dviju ruskih banaka, dok bi četvrtinu trebali držati imatelji obveznica. Tekst nagodbe sročen je na oko 200 stranica, a zajedno s prilozima odnosno separatnim dijelovima dokumentacija vezana uz nagodbu broji čak 7300 stranica. Tekst nagodbe, tj. glavni materijali i aneksi jučer su i upućeni Trgovačkom sudu, a sljedeći korak je organiziranje ročišta za glasovanje početkom srpnja.

Zbog brojnosti vjerovnika sustava Agrokor s pravom glasa – a nakon što je oko 2400 manjih u cijelosti namireno računa se da bi ih ukupno moglo biti nešto više od tri tisuće – ročište će biti upriličeno u sportskoj dvorani Cibona.  Jednoglasno prihvaćanje nagodbe od strane PVV-a premijer Andrej Plenković ocijenio je "izvrsnom viješću", a cijeli proces je, kaže, "bio izrazito uspješan za Hrvatsku". I ministar gospodarstva Darko Horvat prštio je optimizmom; nagodbu je opisao "novim početkom za Agrokor", a u činjenici da je suglasnost na nagodbu potpisalo privremeno, a ne stalno vjerovničko vijeće ne vidi problem, kao uostalom ni izvanredna uprava Agrokora. Ministar smatra i da neće biti značajnijih pravosudnih repova. Ako je suditi prema jučerašnjem očitovanju iz Adris grupe, to nije baš izvjesno.

Nagodba za njih nije "ni pravedna ni poštena, a vrijeme će pokazati koliko je takva nagodba u hrvatskom nacionalnom interesu", poručili su iz rovinjske kompanije, podcrtavajući kako je za njih upitna zakonitost cijelog postupka. No, poziciju Adrisa u izvanrednoj upravi objasnili su jednostavno EPM modelom namirenja koji ovisno o osiguranjima rezultira nemalim razlikama  u stopama povrata. Za razliku od Sberbanka koji je zahvaljujući tome što je imao po kreditima čak 11 jamaca operativnih kompanija, pa se naplaćujući se od svakoga po nešto dohvatio ukupni povrat od 52 posto, Adrisovim se hendikepom u jednoj od tražbina vrijednoj 137,7 mil. eura pokazalo to što su mu jamci bili samo Jamnica i Konzum, pa se od Jamnice po toj tražbini može naplatiti 20, a od Konzuma samo 0,8 mil. eura. Istodobno, na (manjem) potraživanju osiguranom nekretninama povrat mu je  100%, objašnjavaju u Agrokoru.

Prvih 20 vjerovnika prema iznosu brutto tražbina će imati preko 92% udjela u vlasništvu nove Grupe, a prva tri po iznosu su Sberabank, obvezničari i Zagrebačka banka. Sberbank, uvjerljivo  najveći kreditor Agrokora, očekuje se da je najveći pojedinačni vlasnik novog koncerna: za 1,2 mlrd. eura tražbina ostvaruje stopu povrata od 52% ili 632 mil. eura, dok mu udio u vlasništvu iznosi 39,2%. Imatelji obveznica, pak, s 933 mil. eura tražbina i iznosom povrata od 584 mil. eura ostvaruju veći povrat gledajući stopu koja iznosi 63%, te stječu 25% novog Agrokora. Zagrebačka banka s 332 mil. eura tražbina i 65%-tnim povratom stječe udjel od 2,9%. Zanimljivo, popis prvih 20 vjerovnika završava s Franckom (37 mil. eura tražbina) koji će sa stopom povrata 77% steći 1,3% udjela, isto kao i J.P. Morgan , ali ima nižu stopu povrata – 55%. HBOR, pak, među prvih 20 vjerovnika jedini ostavruje 100% povrata i stječe udjel od 0,3% za tražbinu od 72,5 mil. eura.   

Nakon glasanja o nagodbi te odluke o pravomoćnosti po završetku eventualnih žalbenih procesa, što se očekuje u listopadu, krenut će proces implementacije nagodbe. Planira se da će trajati 3 do 4 mjeseca jer uključuje niz aktivnosti, pa i prijenos poslovanja na novu grupu. Prema planu aktivnosti iz prijedloga nagodbe očekuje da će implementacija završiti do kraja siječnja 2019. S druge strane, jednoglasna podrška prijedlogu nagodbe od PVV-a ukazuje na dogovor koji je postignut oko kamate i naknada za produženje roll-up kredita (na naplatu dospijeva 10. srpnja). Dogovoreni su uvjeti prolongata do rujna 2019., s time da je u planu refinanciranje prije isteka roka. U odnosu na posljednje neslužbene informacije iz pregovora, čini se da su još morali popustiti kreditori, prvenstveno obvezničari koji su još reterirali od ukupnog troška financiranja za kamate i naknade od 13%.

Dogovorena kamata je ipak niža, ali ovisi o vremenu refinanciranja.  Što duže roll up traje, to su kamate više – kreću se ukupno (EURIBOR +) od 8% u ovoj godini, preko npr. 10% na početku 2019. do 14% u rujnu 2019., dok iznos naknade pada od 2 u srpnju na 1% u 2019. Do danas su se mikro poduzeća naplatila u 100% iznosu, dobavljači prosječno 60%, a financijske institucije i imatelji obveznica nisu ostvarili nikakav povrat. Prema detaljima nagodbe, dobavljači i imatelji obveznica imaju manji otpis potraživanja u odnosu na financijske institucije. Postignut je dogovor oko regresnih mjenica – 35% preuzimaju dobavljači – regresni dužnici, a 65% otpisuju banke. Uz to, ako se ostvare određeni rezultati poslovanja Konzuma – minimalno dogovorena EBITDA je 38.8 milijuna eura, kvalificirani vjerovnici će moći naplatiti dodatnih 80 mil. eura graničnog duga u naredne četiri. 

I Sberbank će imati pravo na isplatu do maksimalnih 60 mil. eura kroz četiri godine (vezano za kredit od 100 mil. eura iz veljače 2017.) pod uvjetom da skupina određenih materijalno bitnih društava ostvari određene kumulirane ciljane rezultate. Obveza plaćanja sukladno ovome aranžmanu bit će na Aisle Dutch TopCo, u korist Sberbank of Russia, ovisno o raspoloživosti određenog gotovinskog iznosa, a time su obuhvaćeni Konzum, VELPRO-CENTAR, Konzum d.o.o. Sarajevo, Tisak, Jamnica, Roto dinamic d.o.o., Sarajevski kiseljak, Ledo, Frikom, Zvijezda, Dijamant, PIK Vrbovec, Vupik, PIK Vinkovci, Belje i Agrokor-trgovina.

Prag EBITDA u slučaju Sberove naplate ovisi od 245 mil. eura za 2018., što se postupno povećava do 288 milijuna za 2021. Od današnje predaje prijedloga nagobe na Trgovački sud s kojim se izvanredna uprava po svim važnim pitanjima iskoordinirala, to tijelo postupka izvanredne uprave u kratkom roku od 5 do 15 dana ima zadatak proučiti tekst prijedlog i dokumentaciju. Pravnici smatraju da TS neće ulaziti u detalje jer je to nemoguće zbog opsega, nego u pravičnost postupka i različitost položaja vjerovnika s aspekta sistema, navodi profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Josip Kregar.

Očekuje se da će TS najkasnije do 5. srpnja zakazati ročište za glasovanje, a dotad je upitno hoće li pravo glasa imati i vjerovnici čije su tražbine osporili vjerovnici, kao i oni osporeni od izvanredne uprave jer o tome sud odlučuje na ročištu. "Moj dojam je da će sutkinja dopustiti glasanje i onima kojima su osporena potraživanja. Očekujem da nagodba bude usvojena s najmanje 75-80%", tvrdi naš izvor iz vrha velikih dobavljača.