Čak 25% poduzetnika udruženih u Glas poduzetnika tvrdi da još nije dobilo državnu potporu za isplatu travanjskih plaća, a daljnjih 5% je dobilo samo djelomičnu isplatu.

Pokazala je to najnovija anketa Udruge, iz koje su jučer upozorili da to “dovodi u zabrinjavajući položaj gotovo 30% poduzetnika i njihovih zaposlenika”.

No, njezine članove s tim u vezi zacijelo i više muči pitanje njihova produljenja. U GP-u zagovaraju produljenje “mjesec za mjesec” za najugroženije tvrtke. Produljenja će očito biti, ali tehnička Vlada ga povrh tri mjeseca definiranog subvencioniranja plaća predviđa samo za srpanj (za lipanjske plaće), i to za mnogo manje tvrtki nego sada.

Osim što više nisu na snazi zabrane rada zbog epidemioloških razloga, tvrdi se da bi se prag pada prihoda sa sadašnjih 20 posto mogao podići na 50% i da bi produljenje potpore de facto zahvatilo smještaj (turizam), promet i dio ugostitelja.

Rast fiskalizacije kao dokaz

Premijer Andrej Plenković zasad govori samo o “kalibriranju mjera” kojim bi na potpore mogli računati samo najpogođeniji sektori.

Ni resorni ministar Josip Aladrović nije precizniji. I da nismo u izbornom procesu, teško bi bilo bilo pronaći novac za isplatu masovnih potpora za više od polovice zaposlenih u privatnom sektoru, kaže. U Ministarstvu financija, pak, samo načelno ističu da će se u smislu kriterija ići na “uparivanje” s podacima Porezne uprave. Uz ostalo, tu vrstu signala pružaju i tjedne objave podataka iz sustava fiskalizacije.

Za drugi svibanjski tjedan oni su pokazali da je na razini svih obveznika fiskalizacije promet u odnosu na usporedivi lanjski bio u zaostatku od 10%. Pritom je u trgovini na veliko i malo iznos računa u tjednu otvaranja (i) trgovačkih centara dostigao usporedivi tjedan prošle godine (+1,5%), što sugerira da bi već isplate potpora za svibanjske plaće mogle zahvatiti manje poduzetnika i zaposlenika nego ovog mjeseca.

U ugostiteljsko-turističkim djelatnostima (hoteli, restorani, kafići) s ukidanjem zabrane rada međugodišnji gubitak prihoda jest ublažen, ali je ukupno i dalje bio velikih 64%.

I unutar pojedinih kategorija djelatnosti raspon pada je prilično širok. Usto, kako relaksacija mjera traje relativno kratko, prošlotjedni su podaci o fiskalizaciji donekle odražavali i utjecaj odgođenih kupnja, a nove signale Porezna će pružiti već danas s podacima za prošli tjedan.

Kako bilo, niža potrošnja, pad poslovne aktivnosti i prihoda dio je priče o “novom normalnom” i za dobar dio djelatnosti to će očito biti trajnije stanje.

Ključna sigurnosna mjera

Zato dio ekonomista načelno nije sklon produljenju izravnih proračunskih potpora za plaće i smatra da država dalje treba djelovati kroz potpore nezaposlenima. Buduća Vlada na raspolaganju će, usto, imati i nedavno na razini EU dogovoreni kreditni program SURE, koji je ministar Zdravko Marić ocijenio ključnom sigurnosnom mjerom za zaštitu radnih mjesta i radnika.

Uz 6,8 mlrd. kuna procijenjenog fiskalnog efekta subvencija plaća plus oko 320 milijuna rashoda za prateće doprinose za drugi mirovinski stup, proračun će ove godine s produljenjem potpora ili bez njega imati i porast naknada za nezaposlene.

Vlada za 2020. predviđa pad zaposlenosti za 3,3%, dok bi stopa nezaposlenosti sa 6,6 mogla porasti na 9,5%. Naknade za nezaposlene su planirane oko 0,3% BDP-a tj. nešto manje od milijardu kn.

Ta stavka rebalansom je tek blago povećana, a kako je u prvom kvartalu HZZ potrošio 314 milijuna ili četvrtinu izvorno planiranog za 2020., i novi plan zacijelo će ispasti tijesan. Prema nekim procjenama, moguće i pola milijarde kuna.