Najmanje 200 milijuna kuna godišnje od turizma utrže četiri hrvatska grada, Zagreb, Poreč, Split i Dubrovnik, s tim da polovica ovog iznosa ide u Zagreb i Dubrovnik.

Dubrovnik pritom najviše prihoda ostvaruje od naplate posjeta dubrovačkim zidinama, Zagreb najviše ima od poreza na potrošnju od ugostiteljskih objekata i najma javnih prostora, Split također od ugostitelja, dok Poreč najveći iznos utrži od zakupa terasa i štandova. Analizu smo napravili na temelju prikupljenih podataka iz četiri vodeće turističke destinacije koje su lani imale ukupno 10 milijuna noćenja. Naime, službene brojke o prihodima od turizma po destinacijama ne postoje jer se još uvijek nisu definirali jedinstveni kriteriji na temelju kojih bi se mogle provoditi analize i usporedbe. Također, iako Hrvatska narodna banka objavljuje ukupan iznos prihoda od stranih gostiju, ne postoje službene brojke o prihodima po pojedinim segmentima turizma ni smještaja, već se i to bazira na analizama pojedinaca na temelju različitih parametara.

Iako su prihodi u turizmu kompleksniji od dostupnih brojki, iz Gradova smo tražili podatke poput prihoda od poreza na potrošnju, boravišne pristojbe, najma terasa i ostalih javnih površina, naknada za autobuse koje uzimaju neke obalne destinacije, ili pak naknada od korištenja pomorskog dobra.  Poreč je jedini grad iz naše ankete u kojem jasno definiraju da turizam čini oko 14 posto ukupnog prihoda Grada. Poreč je prema računici Grada lani ostvario oko 18,7 milijuna kuna od turizma, a do kraja kolovoza 2017. dosegnuli su 14 milijuna kuna prihoda, iako ta brojka se treba uzeti s rezervom jer su neki iznosi vezani uz kvartale, poput boravišne pristojbe.  "I ove godine Poreč je potvrdio svoj status 'šampiona turizma' ne samo u Istri, već i na razini cijele zemlje. Već na početku sezone izvijestili smo o znatnom porastu broja gostiju i prihoda od turizma za razliku od proteklih godina.

U gradu konstantno radimo na tome da zadržimo kvalitetu ponude ali i da stvaramo nove sadržaje i perspektive za turizam. Podaci od ove godine pokazuju nove rekorde prema kojima je Poreč čak 21 dan ranije nego lani, premašio 3 milijuna noćenja", otkrivaju u Poreču, koji je iza Rovinja najprometnija istarska destinacija. Poreč u turistički prihod ubraja i porez na kuće za odmor od kojeg su lani imali 2,45 milijuna kuna prihoda, od zakupa terasa i štandova ostvarili su 8,4 milijuna kuna prihoda, a 2,9 milijuna kuna imali su od boravišne pristojbe, što je oko jedne kune po noćenju. Od koncesija i pomorskog dobra ubrali su ukupno 1,3 milijuna kuna.  Zagreb je pak od poreza i prireza za korištenje javnih prostora lani imao 27,4 milijuna kuna prihoda, samo od zakupa terasa utržili su 12 milijuna kuna, a od naknade za koncesiju Zračne luke imali su 12,3 milijuna kuna.

Najveći iznos koji se može povezati s turizmom sakupljen je od poreza na potrošnju (22,7 mil. kn), dok je od boravišne pristojbe u gradsku blagajnu otišlo 2,1 milijun kuna. Inače, Zagreb je lani imao ukupno 1,8 milijun noćenja.  U Splitu su vrlo oprezni kad su u pitanju turistički prihodi gradskog proračuna, i smatraju da se tu mogu promatrati samo porez na potrošnju i boravišna pristojba.

"Naime, ostali prihodi ne ovise o broju turista, jer im je obveza utvrđena na godišnjoj razini, odnosno ista im je mjesečna obveza neovisno od toga koliki je broj turista. Također, kod zakupa javnih površina (terase i štandovi) obveznici plaćaju zakup po metru kvadratnom, pa ne možemo definirati koliki je broj turista", pojašnjavaju iz Splita koji je lani od poreza na potrošnju imao 9,5 milijuna kuna, a do 31. kolovoza ove godine već 7 milijuna kuna. Dinamika naplate potvrđuje sezonalnost, pa je tako u siječnju prošle godine od poreza na potrošnju pića utrženo 410 tisuća kuna, a u kolovozu 1,6 milijuna kuna, a zanimljivo je da je potrošnja u ugostiteljskim objektima u Splitu lani bila bolja u rujnu (1,7 mil. kn porez na potrošnju) nego u srpnju (tek 875 tisuća).  

Podaci o porezu na potrošnju pokazuju da će 2017. godina biti uspješnija za Split, u srpnju su od potrošnje pića imali 1,14 mil. kuna poreza, u kolovozu čak 2,2 milijuna kuna. Lanjski prihod od boravišne pristojbe u Splitu je iznosio 1,7 milijun kuna, na isto toliko noćenja, dok je do kraja kolovoza ove godine naplaćeno 1,4 milijuna kuna. U Dubrovniku pak napominju da se svi prihodi koje su nam pobrojali mogu smatrati prihodima od turizma, osim prihoda od poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića koji su to značajnim dijelom, ali ne u cijelosti. "Prihodi od najma javnih površina također su najvećim dijelom vezani uz turizam, iako ne u cijelosti. Budući da je nemoguće točno raščlaniti pojedine izvore prihoda na izravne prihode od turizma i one koji to nisu, navedeni podaci ovdje izneseni su okvirni i ne moraju biti potpuno točni", pojašnjavaju nam iz Dubrovnika.

Nekoliko najjačih stavki u dubrovačkom budžetu međutim može se izravno povezati s turističkim prihodom, kao što su prihodi od zidina koje su Gradu lani donijele skoro 43 milijuna kuna samo od naplate ulaznica. Od ulaznica u Muzeje Dubrovnik je lani utržio 8,8 milijuna kuna, 14,5 milijuna kuna dobili su od Dubrovačke kartice, a 10,5 milijuna kuna od zaustavljanja turističkih autobusa koji prolaze Pilama odnosno prilaze staroj jezgri. Ako se i izostave prihodi od pomorskog dobra ili najma javnih površina, Dubrovnik je lani samo od turizma imao prihod od najmanje 80 milijuna kuna, što je oko šestine ukupnog gradskog budžeta.