S krajem 2024. kraju je došao i sporazum o tranzitu ruskog plina preko ukrajinskog teritorija u zemlje Europske unije. Iz Europske komisije i vlada pojedinih članica EU-a, posebice npr. Slovačke ili Austrije kojima prekid te rute u osnovi jače usložnjava pitanje opskrbe plinom, ovih su se dana čule poruke kako su dobro pripremljene za tu promjenu, ali sve to ujedno dodatno podcrtava važnost LNG terminala na Krku u pozicioniranju Hrvatske kao regionalnog energetskog čvorišta.

Dio te priče je i jučerašnja odluka Vlade kojom je i projekt “Prateće infrastrukture za strateški projekt LNG Terminal” proglašen strateškim.

Riječ je o više od pola milijarde eura vrijednim ulaganjima u nove plinovode koja se odvijaju putem Plinacroa, a naslanjaju se na projekt proširenja kapaciteta terminala za ukapljeni plin u Omišlju s 2,9 na 6,1 milijardu kubnih metara plina godišnje.

Novi plinovodi omogućit će transport tog plina prema Sloveniji i Mađarskoj, odnosno jačanje sigurnosti opskrbe plinom za zemlje srednje i jugoistočne Europe. Kako je istaknuo premijer Andrej Plenković, ti će plinovodi u budućnosti transportirati i vodik kao energent nove ere.

Govoreći o vrijednosti tog Plinacrova investicijskog projekta, ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je kako se radi o 534 milijuna eura procijenjene vrijednosti materijalne i nematerijalne imovine (bez PDV-a). Projekt se sastoji od magistralnog plinovodnog sustava na pravcu Omišalj-Zlobin, Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac i Kozarac-Slobodnica, te interkonekcijskog plinovodnog sustava s Republikom Slovenijom na pravcu Lučko-Zabok-Rogatec.

Usklađen s REPowerEU
Plinovod Omišalj-Zlobin spojen je s plinovodima Zlobin-Bosiljevo i Bosiljevo-Sisak- Kozarac te će činiti glavni evakuacijski plinovod koji povezuje LNG terminal na Krku sa zemljama srednje i istočne Europe i Ukrajinom. Usto, izgradnjom plinovoda Lučko-Zabok povećat će se protok plina s LNG terminala prema Sloveniji, dodao je ministar.

“Izgradnja četiriju plinovoda ukupne duljine 216 kilometara pozicionirat će Hrvatsku kao regionalno energetsko čvorište i osigurati joj energetsku neovisnost te kontinuitet i sigurnost opskrbe prirodnim plinom kućanstva i poduzetništva na teritoriju RH i drugih članica Unije”, podcrtao je.

Uz Vladinu odluku navodi se kako Plinacrov projekt ispunjava uvjete propisane Zakonom o strateškim investicijskim projektima RH. Uz ostalo, u odnosu na usklađenost s prostornim planovima ne postoje zapreke za njegovu realizaciju Projekta, usklađen je s REPowerEU planom Unije, a uklopljen je i u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (u okviru jačanja plinske infrastrukture). Dakle, sufinancirat će se iz fondova i programa EU.

Predvidivi rokovi
Odluka vlade definira i osnovne postupke i radnje u realizaciji Projekta, uključujući i predvidive rokove za već započete i predstojeće korake. To uključuje niz aktivnosti, od krčenja šuma u državnom i privatnom vlasništvu, uklanjanja građevina unutar zaštitnog koridora trasa plinovoda i arheoloških istraživanja, pa do postupaka nabavke i ugovaranje radova i opreme, stručnih nadzora nad izgradnjom, kao i ishođenja izmjena i dopuna lokacijskih dozvola te, konačno, uporabnih dozvola.

Kad je, primjerice, riječ o rješavanju imovinsko pravnih odnosa na zemljištima koja su u obuhvatu Projekta, prema navedenim rokovima to bi trebalo biti riješeno do sredine ove godine.

Inače, u projekt LNG terminala na Krku Vlada je krenula u vrijeme prvog mandata Donalda Trumpa na čelu SAD-a, a odluka o njegovu proširenju uslijedila je 2022. Proširenje kapaciteta LNG-a, kao i projekt prateće infrastrukture, utoliko su zasigurno hrvatski projekti za koje će biti zainteresirana i nova američka administracija, ponovno na čelu s Trumpom.