Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju početkom studenoga privremeno je odabrala 54 lokalne akcijske grupe (LAG-ove) za provedbu lokalnih razvojnih strategija (LRS) u razdoblju od 2014.-2020. godine, među kojima se našao i LAG Cetinske krajine.
Od ukupno 441 milijuna kuna koliko je Agnecija predvidjela, LAG-u Cetinske krajine dodijeljeno je šest milijuna i 680 tisuća kuna za podmjeru 19.2 Programa Ruralnog Razvoja, a što se točno sredstvima planira učiniti otkrio je voditelj LAG-a Cetinska krajina Tomislav Klarić Kukuz. Prvenstveno će se, kaže Kukuz, financirati projekti s područja LAG-a koji obuhvaća gradove Sinj, Trilj i Vrliku te općine Hrvace i Otok dok će se tek u manjoj mjeri financirati rad samog LAG-a. Nadalje, projekti koji prođu na natječajima na nacionalnoj razini moći će računati i na i sredstva LAG-a Cetinske krajine jer, ističe voditelj, time se multipliciraju proizvodni potencijali ovog područja.
"Financijsku potporu smatramo krunom dosadašnjih napora i izuzetno intenzivnog rada ureda LAG-a Cetinska krajina te prilikom za usmjeravanje svih potencijala LAG-a na razvijanje lokalne ekonomije, svijesti o važnosti samostalne poduzetničke inicijative i shvaćanja poljoprivrede kao temeljne gospodarske djelatnosti. Dobivenim sredstvima projekte ćemo financirati po ključu koji podrazumijeva 64 posto alokacije sredstava za program Osnaživanje poljoprivrede kroz podršku projektima kojima se ostvaruje proizvodnja i/ili dodana vrijednost, zatim 11 posto sredstava ide za jačanje lokalnog poljoprivrednog tržišta kroz stvaranje izravnih kanala prodaje na lokalnoj razini, poticanje važnosti kvalitete i tradicionalne proizvodnje te 25 posto sredstava usmjereno je za segment programa Promoviranje kulture, obrazovanja, i nasljeđa te ruralnog turizma kao diversifikacijskog segmenta lokalne ekonomije", za Poslovni je dnevnik pojasnio Klarić Kukuz.
Dodao je i da je velika prednost što će na njihove natječaje konkurirati korisnici samo s područja LAG-a Cetinska krajina, što znači da će moći sudjelovati i oni koji bi se u drugim okolnostima obeshrabrili zbog jake konkurencije. "Kroz ekonomski održive projekte planiramo povlačiti sredstva iz fondova EU te napokon početi iskorištavati bogate resurse koji nam već polako odumiru pred očima", zaključio je Klarić Kukuz. Što se dodijeljenih sredstava u visini od preko 441 milijuna kuna tiče, 90 posto tih sredstva su iz Europske unije, dok je preostali iznos osiguran iz državnog proračuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu