Dok je u vladama Ive Sanadera i Jadranke Kosor obnašao dužnost ministra mora, turizma, prometa i razvitka, ali i kasnije kao zadarski gradonalčenik, Božidar Kalmeta se često nalazio na meti kritika javnosti i oporbenih krugova koji su tražili njegovu ostavku, no on je godinama čvrsto stajao na poziciji, odbacujući povezanost s bilo kakvim nezakonitostima.

Kad ga je bivši član Uprave HAC-a Josip Sapunar optužio zbog uzimanja djela novca iz cestogradnje u aferi Remorker, zbog čega je Uskok danas protiv njega pokrenuo istragu, Kalmeta je sve optužbe na njegov račun nazvao lažima.

Jutarnji list objavio je dio iskaza u kojem je Sapunar, kao jedan od osumnjičenika u aferi Remorker Uskokovim istražiteljima rekao da je bivšem Kalmetinom pomoćniku i suosumnjičeniku Zdravku Livakoviću u nekoliko navrata predao novac te da mu je govorio kako je taj novac "za Kalmetu i Zadar".

No, putem medija Kalmeta je rekao da je riječ o više puta ponovljenim neistinama koje se stalno objavljuju kako bi se skrenula pozornost sa skandala sadašnje vlasti. "Radi se o još jednoj ponovljenoj laži koju smo više puta čuli u proteklih godinu dana", poručio je tada Kalmeta i dodao kako te laži imaju za svrhu skrenuti pozornost s važnijih tema i skandala koji se događaju aktualnoj vlasti i političarima te "stranci kojoj pada rejting i povjerenje građana".

"Naslušao sam se ovih godina u politici toliko laži o sebi da ih toliko, kako narod kaže, pas s maslom ne bi pojeo. Ali, mene to posebno ne zabrinjava. Znam da se bavim poslom koji je takav kakav je i u kojem imate puno političkih neprijatelja koji se bore i tuku poviše pojasa, ali i onih koji se tuku ispod pojasa. Međutim to sve ide u rok službe", istaknuo je tada Kalmeta.

Afera Remorker ime je dobila po češkoj tvrtki Remorker International Igora Premilovca preko koje se izvlačio novac iz Hrvatskih autocesta, ali i Hrvatske gospodarske komore zbog čega je mjesecima u istražnom zatvoru bio bivši šef Komore Nadan Vidošević.

Krak iz Hrvatskih autocesta iz kojih je po Uskokovoj tvrdnji izvučeno 30-ak milijuna na kraju je doveo i do Kalmete koji je s ostalim osumnjičenicima po Uskokovim tvrdnjama podijelio gotovo 25 milijuna kuna.

Nakon što je predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić lani u listopadu kazneno prijavio tužiteljstvu Kalmetu i njegove najbliže suradnike, Kalmeta je protiv tog sindikalca podnio tri kaznene prijave tvrdeći da ga je oklevetao povezivanjem s financijskim malverzacijama u cestogradnji.

Prvog zadarskog HDZ-ovca povezivalo se i s drugim aferama, no on je neokrznut ostao na visokoj poziciji u stranici nakon odlaska premijera i premijerke, a analitičari su objašnjavali da je razlog tome što Kalmeta u svojoj izbornoj jedinici ima jaku izbornu bazu.

Na sve optužbe, poput one da je u njegovih šest ministarskih godina kilometar autoceste poskupio sa 4,25 na 17 milijuna eura, Kalmeta je odgovarao da ne misli dati ostavku jer se ne smatra odgovornim. Tako je i u siječnju 2011. govorio da ne zna ništa o navodno velikim troškovima koje je HAC plaćao izvođačima na autocesti od Dugopolja do Ravče.

"Ako je to istina apsolutno podržavam istrage, ne samo u tom slučaju, nego i u drugim slučajevima i drugim poduzećima. Nadam se da će istrage naći krivca i da će krivci biti kažnjeni", rekao je tada Kalmeta. Dodao je da posao ministra nije da nadzire sva silna poduzeća u njegovu resoru, a još manje da bude odgovoran ako netko u nekom poduzeću nešto krade.

Kalmetino ime spominjalo se i na suđenju u slučaju Fimi media u rujnu 2012. kada je bivši član uprave HAC-a Milivoj Mikulić posvjedočio na suđenju HDZ-u i Sanaderu da ga je na suradnju s agencijom Fimi medijom uputio tadašnji ministar Kalmeta.

Osim Mikulića, još su neki čelnici javnih tvrtki koje su poslovale s Fimi medijom posvjedočili da su s tom agencijom zaključili ugovore upravo na Kalmetin nagovor. No, kad se Kalmeta pojavio kao svjedok na tom suđenju obrana ni i Uskok nisu ga pitali o toj marketinškoj agenciji preko koje je, po nepravomoćnoj presudi, iz državnih institucija i tvrtki izvučeno više od 70 milijuna kuna.

Kad je sredinom 2007. uhićen njegov dugogodišnji vozač zbog slučaja reketaranja građevinskog obrtnika i ugostitelja iz Cetingrada, Kalmeta je izjavio da podržava istragu o navodnoj upletenosti svog vozača u reketarenje i namještanje poslova u cestogradnji, ali da se on sam nema čega bojati.

Iste godine je odbacio te bezočnim lažima i obmanama nazvao tvrdnje SDP-ovca Ivice Pančića o navodnim nepravilnostima u javnim natječajima za gradnju državne ceste Gaženica-Zadar 2 istaknuvši da su natječaj i gradnja u potpunosti bili zakoniti i na dobrobit žitelja Zadra i zaleđa. "Riječ je o bezočnoj laži i obmani javnosti u čisto političke svrhe", rekao je tada Kalmeta, reagirajući na Pančićevo pitanje za 'saborskog aktualnog prijepodneva' tko je uzeo oko 200 milijuna kuna koliko se, po riječima Pančića, išlo iznad dogovorene cijene za gradnju ceste prema provedenom natječaju.

Kalmeta je rođen 15. siječnja 1958. u Zadru. Na zagrebačkom Agronomskom fakultetu diplomirao je 1982. Od 1983. do 1992. radio je u poduzeću "Maraska" Zadar na poslovima tehnologa i šefa proizvodnje, a bio je i predsjednik Nadzornoga odbora.

Član HDZ-a je od 1989. Zamjenik gradonačelnika Zadra postao je 1993. a gradonačelnik 1994. Od 1995. je zastupnik u Hrvatskom saboru, a 2002. je izabran za potpredsjednika HDZ-a. Nakon ministarske dužnosti ponovno je postao zadarski gradonačelnik.