Mjesec dana prije očekivane godišnje skupštine Hrvatskog telekoma probudio se i aktivizam u redovima malih dioničara, navješćujući da godišnji skup dioničara neće biti baš rutinski, kao i da će za Grka Konstantinosa Nepisa skori početak mandata na čelu Uprave HT-a biti uzbudljiv. 

Buru je prije dva tjedna otvorenim pismom digao Krupa Global Investments, aktivistički fond češkog milijardera Pavola Krúpe koji tvrdi da je u "top 10" dioničara HT-a. U pismu je iznio oštre kritike (sadašnje) Uprave zbog načina upravljanja pa i optužbe da pomaže Deutsche Telekomu u izvlačenju keša iz kompanije, s naglaskom na sporno ulaganje u obveznice matice. Iz fonda su priprijetili i da će, ako takva praksa ne prestane, "inicirati istragu protiv takve ilegalne korporativne prakse".

Pismo nije ostalo bez tržišnog odjeka. U posljednjih desetak dana na burzi su zaključene tri blok transakcije dionicama HT-a vrijedne 23,3 mil. kuna, a uz redovni promet i još jednu blok transakciju, u tri tjedna ožujka promet je dosegnuo nepunih 40 milijuna ili više od četvrtine ukupnog prometa svim dionicama. Usporedbe radi, vrijednost transakcija dionicama HT-a u prva dva mjeseca 2019. bila je tek nešto veća nego u tri tjedna ožujka. Cijena dionice od KGI-jeve objave blago je porasla (oko 2,5%), implicirajući porast tržišne vrijednosti kompanije za oko 300 milijuna, na više od 13,2 milijarde kuna.

Trenutačna distribucija dionica sugerira da je već za rubni ulazak u najvećih 10 dioničara investitor morao uložiti barem 80-ak milijuna kuna ili 10-11 milijuna eura. Uz toliki ulog, posebice kad se radi o hedge fondovima, odnosno raznim fondovima rizičnog kapitala, dioničarski aktivizam svakako ima drugu dimenziju u odnosu na financijski i logistički slabije "obične" male dioničare.   Negodovanja manjinskih dioničara HT-a bilo je i ranije. Dok se npr. iz redova mirovinskih fondova uglavnom tek  tražilo veće dividende, mnogo žešće postavio se lani poduzetnik i mali dioničar Hrvoje Šimić, koji je svojevrsni proglas sa zahtjevom da se cijelom pričom pozabavi i DORH odaslao i saborskim zastupnicima. 

Kao i tom prilikom, iz HT-a odbacuju optužbe KGI-ja. Na naš upit prvo su konstatirali da ne komentiraju stavove dioničara, ističući da je poslovanje kompanije transparentno i da u potpunosti poštuju sve zakonske propise te uredno izvršavaju sve svoje obveze prema svim dionicima. Ipak, rezolutno su dodali: "Kao što smo već u nekoliko navrata isticali, HT najoštrije osuđuje i odbacuje špekulacije o bilo kakvoj vrsti pogodovanja većinskom dioničaru ili oštećivanju kompanije ili dioničara". KGI tvrdi da bi HT-ova dionica, uz drugačije upravljanje gotovinom, mogla vrijediti dvostruko više nego sad, 300-350 kuna, te da bi dividenda trebala biti do tri puta veća, 11 do 34 kune. Navodi i da je HT s krajem 2018. imao na računu 3,1 milijardu kuna gotovine ili gotovo četvrtinu tadašnje tržišne kapitalizacije kompanije (12,2 mlrd.). 

Srž prijepora KGI-ja i uprave HT-a je u HT-ovoj kupovini 125 mil. eura vrijednosti obveznica DT-a krajem 2016., i to, kako ističe KGI, uz FX rizik i kamatu 0,024%, dok je obveznica Vlade RH bez valutnog rizika nosila kamatu oko 3%. Prema izvješću HT-a za 2018., pak, ta je obveznica (kako se navodi, uz 0,033% kamate) izgubila na tržišnoj vrijednosti 20-ak mil. kuna. Na kraju 2017. vrijedila je 945, a krajem prošle godine 924 milijuna. U HT-u odbijaju prozivke fonda u vezi s keš pozicijama; tvrde da se njima upravlja efikasno i u interesu kompanije i dioničara HT-a.

"Ulaganje u obveznice poduzeto je s ciljem efikasnijeg upravljanja novčanim sredstvima", kažu. Ipak, čini se da će ubuduće morati računati s više propitivanja i pritiska manjinskih dioničara, a svoje politike više elaborirati. Krúpa svojim aktivističkim investicijama nastupa, naime, tvrdo, često ne bira sredstva i ne zazire ni od kontroverznih situacija.  Mjesto KGI-ja na listi prvih  10 dioničara zasad se, doduše, iz depozitorija SKDD-a ne može razaznati. Među vodećih 10 tri su neadresirana skrbnička računa, s tim da je pod najvećim 6,41% dionica, a na 10. poziciji 0,67 posto.

To što još nisu vidljivi na listi, Česi objašnjavaju postupnošću stjecanja. Za top 10 morali su, kažu, graditi poziciju nekoliko mjeseci. "I dalje kupujemo, a kad stanemo, objavit ćemo svoj udio", tvrde uz najavu da bi se to moglo vidjeti u idućih nekoliko dana. Na naš upit ističu i da u HT-u vide velik potencijal za investiranje jer je to "najjeftiniji telekom u regiji s dominantnom tržišnom pozicijom i pozitivnim cash balansom".

U pravilu i traže slične investicije "u kompanije koje su podcijenjene zbog dugotrajnog lošeg načina vođenja. Želimo dobre korporativne prakse i pravdu za sve manjinske dioničare koje se u HT-u dosad ignoriralo". Čudnim smatraju npr. to što HT nije koristio financiranje dugom u razdoblju izrazito niskih kamatnih stopa: "Držimo da bi optimizacija kapitalne strukture i povećanje dividende mogli biti glavni pokretači cijene dionice u idućem razdoblju".

U slučaju HT-a vide dosta sličnosti s češkom rafinerijom Unipetrol u kojoj je PKN Orlen bio većinski dioničar, a što je ulagački ispalo "sjajan posao za KGI". Fond se na svojim internetskim stranicama hvali da je slično napravio i u češkom telekomu O2 uz povrat od 70% na uloženih 12 mil. eura. U Unipetrolu su, tvrde, na 8 milijuna ostvarili 80% povrata, u Hiltonu i Tevi na 10 milijuna dolara 60 posto. S kakvim ishodom će zaključiti "hrvatsku priču", ostaje vidjeti.

No, domaći burzovni ulagači, pogotovo "slobodni strijelci" bez vlastita kapaciteta za velike financijsko-pravne ekspertize i bitke, u pravilu pozdravljaju pojave potentnih investitora aktivista. Logika je jednostavna: uspiju li takvi u borbi za vlastite interese povrata, izgledno je da će i ostali mali u tom slučaju profitirati. "Nerijetko se pokazalo da, ne samo domaći većinski dioničari, već i ugledne svjetske kompanije dolaskom na naše tržište 'balkaniziraju' poslovne prakse", kaže jedan profesionalni investitor. Iako povremeni dioničarski aktivizam kod nas nije pokazao baš velike domete, takve su inicijative svakako korisne, kaže. 

Jedna od prvih plodonosnih vezana je uz Ericsson Nikolu Teslu prije nekih 16 godina. ENT je i danas na burzi, makar je tada švedski Ericsson (s oko 50% vlasništva) planirao "zbogom" ZSE-u. Za to, ali i za promjenu odnosa prema drugim dioničarima najzaslužniji je bio aktivizam investicijski potkovanih ulagača koji su tada udružili snage. I neke druge današnje burzovne uzdanice, poput Valamar Riviere, tek su na "poguranac" investitora aktivista počele više respektirati i kapital manjinskih ulagatelja.Nažalost, umjesto poticaja, država je u tom pogledu češće djelovala obeshrabrujuće; kao većinski vlasnik (npr. Petrokemija), "pokrovitelj" (slučaj Agrokor) ili zakonodavac.