S Aleksandrom Čilić, načelnicom Sektora zaštite okoliša u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, razgovarali smo o novim projektima i aktivnostima Fonda te primjerima dobre prakse ponovne uporabe.

Fond je do sada u projekte čiji je cilj sprječavanje nastanka otpada i recikliranje (komunalna oprema, vozila, reciklažna dvorišta, sortirnice, kompostišta…) investirao ukupno 300 milijuna kuna. Kolike bi mogle biti ovogodišnje investicije i da li će u fokusu biti neki drugi projekti iz tog sektora, budući da je nadležno Ministarstvo najavilo novi smjer u gospodarenju otpada?
Politika prelaska na kružno gospodarstvo, kakvo zagovara Europska Unija, a koje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode implementira u nacionalne strateške dokumente koji se tiču otpada, ali i očuvanja okoliša u cjelini, ima za cilj da se vrijednost proizvoda, materijala i resursa što je dulje moguće zadržava u gospodarstvu, a stvaranje otpada svede na najmanju moguću mjeru. Da bi se to ostvarilo potrebno je građanima, posredstvom njihovih komunalnih tvrtki, omogućiti dostupnu infrastrukturu, a tu prije svega mislim na posude za odvojeno prikupljane otpada, vozila, kućne kompostere i reciklažna dvorišta. Na to se još nadovezuju kompostane i sortirnice, a od ove godine počet će se i uspostavljati centri za ponovnu uporabu. Za sve ove aktivnosti Fond će u naredne dvije godine osigurati preko 70 milijuna kuna. No, osim osuvremenjivanja komunalne infrastrukture provodit ćemo, u suradnji s obrazovnim institucijama i udrugama edukativne projekte te medijske kampanje, prilagođene ciljanim skupinama, kako bi javnost motivirali da mjenjaju svoje navike u smislu odgovornijeg postupanja s otpadom. Samo kontinuirana edukacija omogućit će redefiniranje čovjekovog odnosa prema okolišu i promjenu njegovog ponašanja.

Nedavno su Fond i Ministarstvo okoliša i prirode predstavili sustav ponovne uporabe koji će po prvi puta na nacionalnoj razini urediti i potaknuti otvaranje Centara za ponovnu uporabu. Prvi centri trebali bi biti otvoreni do kraja godine, a sufinancirat će ih Fond sa 7 milijuna kuna. Što će nam donijeti njihovo otvaranje?
Sustav ponovne uporabe predstavlja značajan neiskorišten potencijal u mjeri sprječavanja nastanka otpada, a uz to je i snažan poticaj za gospodarske i socijalne aktivnosti u području zaštite okoliša. Uz financijske poticaje Fonda ovi centri imat će višestruku ulogu u svojoj lokalnoj zajednici, spriječiti će nastanak otpada, otvorit će nova radna mjesta koja su ujedno prihvatljiva i za zapošljavanje teže zapošljivih članova našeg društva i za koje se mogu ostvariti poticaji u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, što je važno u prvim godinama uspostave takvog projekta. Upravo na toj platformi snažno djeluju i mnogi europski centri za ponovnu uporabu; u Europskoj uniji ih ima preko 8.600, a zapošljavaju gotovo 40.000 osoba. Stvar je prilično jednostavna, građani će stvari koje im više nisu potrebne, a imaju uporabnu vrijednost donijeti u centar, tamo će se popraviti, očistiti i pripremiti za ponovno korištenje, a potom će ih druga osoba moći kupiti po vrlo povoljnim cijenama. Proizvodi tako nisu postali otpad, produžen im je životni vijek, doprinosi se zaštiti okoliša u pogledu smanjenja stakleničkih plinova preračunato kroz emisije CO? koje bi nastale za proizvodnju novog istovrsnog proizvoda, te se stvaraju nova radna mjesta.

Ima li već interesenata koji bi se uključili u takve projekte i koliki će biti financijski poticaji za te projekte?
Fond je u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša organizirao šest regionalnih konferencija na kojima smo komunalnim društvima, udrugama, socijalnim zadrugama, ali i drugoj zainteresiranoj javnosti prezentirali smjernice za uspostavu centara za ponovnu uporabu te mogućnosti sufinanciranja takvih projekata. Interes je velik. Potencijalnim korisnicima na raspolaganju će biti ukupno biti 7 milijuna kuna od strane Fonda za uspostavu centara za ponovnu uporabu, koje će Fond po pojedinom centru sufinancirati do 500.000 kuna. Očekujemo dobar odaziv na natječaj i prvu realizaciju do kraja ove godine. Također otvoriti ćemo liniju za sufinanciranje projekata ponovne uporabe koji također imaju za cilj spriječiti nastanak otpada i produljiti vijek trajanja nekog proizvoda. Za navedene projekte moći će se ostvariti sredstva Fonda do 60 tisuća kuna po projektu.

Postoje li već neki primjeri projekata ponovne uporabe i kod nas?
Dobar primjer projekta dolazi iz Udruge Krka iz Knina koja je postavila spremnike za igračke u vrtiće i škole u koje djeca mogu ostaviti igračke koje su prerasli, udruga će ih prikupiti, te očistiti i eventualno popraviti. U gradskoj knjižnici osigurali su dio prostora za 'eko knjižnicu igračaka' u kojoj djeca dođu posuditi igračku, a godišnja članarina je jedna igračka. Ovime se potiču dobre navike i razvija ekološka svijest u ranoj dobi. Prije nekoliko dana takva eko knjižnica igračaka otvorena je i u Zagrebu. Drugi dobri primjeri prakse su socijalna zadruga Humana nova iz Čakovca koja se bavi tekstilom i rezultat je da se sav prikupljeni tekstil na području njihove županije reciklira i ne završi na odlagalištu otpada. Nadalje u komunalnom poduzeću Čakom iz Čakovca su projekt ponovne uporabe osmislili i realizirali u suradnji sa Slovenijom i za to su povukli i sredstva iz EU fondova. Ima još brojnih drugih primjera koji se mogu jednostavno preslikati ili osmisliti neki novi projekt kojem je cilj spriječiti nastanak otpada.

Fond je u prošloj godini intenzivnije krenuo s poticajima koji su namijenjeni građanima. Ove godine bi se sredstva za energetsku obnovu trebala koristiti iz EU fondova. Koliko sredstava očekujete da će se povući za te namjene?
Fond je proteklih godina u programe energetske obnove ulagao nacionalna sredstva. Prošla godina je bila, što se tiče prihoda Fonda, specifična i po tome što smo uz planirana sredstva uprihodovali i dodatnih 590 milijuna kuna od trgovine emisijskih jedinica. Ta sredstva uglavnom smo alocirali za projekte energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada. Budući da je od ove godine prioritet Vlade što veća apsorpcija sredstava iz EU fondova program energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada prebacuje se na taj izvor sufinanciranja. Tako nam za tu namjenu u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija do 2020. stoji na raspolaganju 100 milijuna eura te je logično da maksimalno pokušamo iskoristiti raspoloživa EU sredstva.

Hoće li procedure prijave, s obzirom da se sad radi o EU projektima biti kompliciranije nego lani?
Nakon što resorna ministarstvima graditeljstva i regionalnog razvoja definiramo uvjete, Fond će se Europskoj komisiji prijaviti kao okvirni korisnik (tzv. "Global Grant ) te tim sredstvima građanima sufinancirati programe energetske obnove. Tako postupak prijave projekata koji se sufinanciraju EU sredstvima neće biti kompliciran jer će se građani, odnosno upravitelji zgrada kad su u pitanju višestambene zgrade, sa svojim zahtjevima javljati direktno Fondu, prema prilično jednostavnoj proceduri kakvu smo prakticirali i do sad.