Rad “na crno” ili, točnije, neprijavljeni rad od iduće godine u Hrvatskoj će biti reguliran posebnim zakonom. U javnu je raspravu upućen prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada kojim se uređuje takav rad u užem i širem smislu.

Dakle, od nepostojanja prijave na obvezna osiguranja do situacija kada radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća.

Ta je zakonska inicijativa dio reformskih mjera u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), na temelju kojeg se povlače bespovratna sredstva iz EU-ova fonda.

‘Ponavljačima’ 6640 eura
Broj radnika koji neprijavljeno rade ili su radili u Hrvatskoj proteklih godina ne može se preciznije procijeniti. Dosadašnja istraživanja u pravilu su se bavila pojmom sive ekonomije (što je znatno širi pojam), a o slučajevima nepostojanja prijave radnika ili prijavama na neodgovarajuće radno vrijeme utvrđenim kroz nadzore inspekcije rada posljednji referentni podaci odnose se na 2019.

Te su godine u ukupno 10.100 nadzora neprijavljeni radnici zatečeni kod 345 poslodavaca. Neprijavljeni rad smatra se izvorom nelojalne konkurencije i negativno utječe na sigurnost radnih mjesta, rast stope zaposlenosti, mirovinskog staža i budućih mirovina. U prijedlogu zakona se, za početak, jasnije definira što obuhvaća neprijavljeni rad.

Ključne odredbe uređuju prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Kako se ističe u obrazloženju, zakonodavac ne želi samo kazniti poslodavca već osigurati da će radnik koji nije bio prijavljen ostvariti svoja prava iz radnog odnosa.

U tom smislu propisuje se postupanje inspekcijskih tijela, kao i prateće obveze nadležnih tijela za uspostavu obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te tijela za obračun i naplatu javnih davanja.

Uz ostalo, jasno se utvrđuje zakonska presumpcija postojanja radnog odnosa šest mjeseci unatrag od utvrđivanja neprijavljenoga rada. Računa se da će to odvraćajuće djelovati na poslodavca. Za razdoblje od tih šest mjeseci radniku će biti dužan platiti plaću i sva javna davanja vezana uz plaću, pri čemu se te obveze jednako odnose prema svim neprijavljenim radnicima, domaćim ili strancima.

Ubuduće će tako poslodavac za svakog neprijavljenoga radnika morati platiti 2650 eura. Ako pak ponovi “grešku u koracima” iznos se povećava dva i pol puta, na 6640 eura.

Pored toga, novi zakon predviđa i javnu objavu svojevrsne bijele i crne liste poslodavaca. Na jednoj će se objaviti imena onih kod kojih pri inspekcijskom nadzoru nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa, na drugoj onih koji su zatečeni s neprijavljenim radom.

Solidarna odgovornost
Zakon daje i temelje za dvije nove evidencije. Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi.

“Uspostavom ovog sustava se, uz ostalo, sprječava neplaćen prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice ili neisplata povećane plaće”, objašnjavaju u resornom ministarstvu.

K tome, propisuje se i solidarna odgovornost ugovaratelja za isplatu plaće radniku podugovaratelja koji obavlja poslove radi ispunjenja ugovora. Time želi dodatno osigurati radnik da će njegov rad biti plaćen, a to bi trebalo utjecati i na ugovaratelje da podizvođenje povjeravaju odgovornim poslodavcima.

U slučaju isplate plaće ili dijela plaće bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja, kao i za kršenja propisane evidencije rada za poslodavce su ubuduće predviđene novčane kazne od 8090 do 13.270 eura.