Praksa održavanja javnih dražbi zaplijenjene robe slabo je poznata aktivnost Carinske uprave.

Upravo pokrenuta javna licitacija oduzetog zlatnog, srebrnog, bisernog i čeličnog nakita te vrijednih ručnih satova na varaždinskoj carinarnici, ukupne početne cijene milijun kuna, koja če se održati idućega ponedjeljka, nije i prva koju hrvatska carinska služba održava ove godine. Kako nam je potvrđeno u Carinskoj upravi Ministarstva financija, treća je to ovogodišnja javna dražba oduzete robe. Prethodne su dvije upriličene u Carinarnici Split. No, ako je suditi prema škrtim informacijama iz Carinske uprave vezanima uz ostvarene financijske prihode od te djelatnosti, čini se da njihovi rezultati i nisu baš za pohvalu. Iz službe za odnose s javnošću Carinske uprave do zaključenja ovoga izdanja dobili smo samo kratki odgovor kako u prošloj godini za ovu vrstu oduzete robe, dakle vrijedne satove i nakit, nije bilo održanih dražbi, pa logično ni ostvarenih prihoda, a ističu da za ostalu robu trenutačno ne raspolažu podacima.

No, premda lani nisu organizirali dražbe, a nismo dobili ni precizniji podatak otkad se u hrvatskoj carini provode ovakve akcije, carinici su ustvrdili kako u trgovini zaplijenjenom robom na graničnim prijelazima već imaju dosta iskustva. Najčešće se takve prodaje organiziraju u većim carinarnicama na kojima se najviše robe i zaplijeni – u zagrebačkoj, splitskoj, riječkoj i varaždinskoj. Na dražbama, inače, mogu sudjelovati fizičke i pravne osobe koje prethodno polože jamčevinu u iznosu od najmanje deset  posto tražene početne cijene. U praksi, kako doznajemo, oduzetu robu od carinika najčešće žele kupiti pravne osobe.