Carina ruši nagodbu Badela 1862 ako joj ne prizna hipoteke?

Autor: Suzana Varošanec , 03. siječanj 2017. u 22:00
Iz Badela 1862 potvrđuju nesuglasje s Carinskom upravom, ali najavljuju rješenje/Marko Lukunić/PIXSELL

Carinska uprava ima utvrđenih i osiguranih nešto više od 62 milijuna kuna tražbina po osnovi trošarina.

U postupku predstečajne nagodbe Badela 1862 novi je moment žalba vjerovnika Republike Hrvatske: naime, Carinska uprava Ministarstva financija, odnosno njezin Područni ured u Zagrebu osporava posljednje Finino rješenje u kojem je izostavljen kao razlučni vjerovnik.  

Osporeno rješenje je od 15. prosinca, kad je na ročištu na Fini utvrđeno da tvrtka ima oko 340 milijuna kuna tražbina neosiguranih vjerovnika, među koje je svrstana Carina koja je s time nezadovoljna, dok šest razlučnih vjerovnika bez nje raspolaže s blizu 300 milijuna kuna osiguranih tražbina. Carinska uprava ovdje ima utvrđenih nešto više od 62 milijuna kuna tražbina po osnovi trošarina na alkohol, i što je glavno tvrde da je sve osigurano razlučnim pravom.  U žalbi se tako poziva da je uz prijavu tražbina iz svibnja 2013. dostavila dokumentaciju kojom se potvrđuje njezin status razlučnog vjerovnika.

Solemniziranom ispravom od strane javnog bilježnika iz 2010., tvrde, dokazuju da je Badelova Uprava – tada Srđan Oreb i Zvjezdana Blažić, založila niz nekretnina tvrtke kao sredstvo osiguranja plaćanja dospjelih trošarina. Pritom su nekretnine na Žitnjaku glavna hipoteka, a one u Vrbovcu, Daruvaru, Križevcima, Benkovcu, Zaboku i Osijeku su sporedna hipoteka. Sudeći po žalbi kojom je država reagirala, stalo joj je do statusa koji daje i pravo na odvojeno namirenje.  Inače, do ročišta na kojem se glasuje o planu restrukturiranja razlučni vjerovnici mogu se tog prava odreći i glasovati; u suprotnome slučaju imaju ovršnu ispravu na koju nagodba ne utječe, što je uglavnom slabi.

Predmet je s Fine već otišao na Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak Ministarstva financija, a slučaj otvara pitanje što je u pozadini. Naime, iz Badela 1862 potvrđuju da postoji nesuglasje između tvrtke i Carinske uprave u odnosu na činjenicu je li dio tražbine koja je prijavljena u postupak osigurana založnim pravima na nekretninama društva, ali ne iznose pojedinosti. Kako tvrde, obje strane trenutno usuglašavaju stavove, i Badel 1862 danas očekuje konačno razrješenje u odnosu na pitanje razlučnog prava.

Također iz tvrtke naglašavaju i da je tražbina Carinske uprave u cijelosti utvrđena kao osnovana te da je izmijenjenim planom restrukturiranja predloženo namirenje Carinske uprave na isti način kao i ostalih tijela državne vlasti koja sudjeluju u predstečaju, tj. uz umanjenje od 60% i reprogram preostalih 40% duga u roku od pet godina od pravomoćnosti sudskog rješenja kojim se odobrava sklopljena predstečajna nagodba. Trošarine su za ovog dužnika od ranije bolna tema. To je čini se i ponukalo slovačko-hrvatski konzorcij, koji se još nada unatoč Meteoru koji je u službenoj utrci, da Carini ponudi bjanko zadužnicu od 70 mil. kuna iz koje država 60 dana unaprijed može naplaćivati trošarine. 

Komentari (9)
Pogledajte sve

Ako Knez ne odradi ovaj posao kako treba nece vise biti “najbolji trgovac u Hrvata”. Nije Badel valjda tvrdi orah od Mercatora.


…A koliko je tata Ante pohranio u austrijskoj banci, oni malo stariji znaju i cemu je to sluzilo.

Sve za Hrvatsku,Hrvatsku za nista. Tome velikome coviku triba dignit spomenik sta je stvorija jos veceg covika,ljudinu. Najveceg Hrvata. Nasadit ga na konja na Trgu bana Jelacica umisto Bana jer Ban je qrac za ovakvu velicinu.


Vise vridi Gazdina kuna nego ovih prljavih 70 miljuna kuna stranih osvajaca.Gospodine Ivica ovo je sramota sto Vam rade.Predlazem da se ovom dobrom coviku ovo da u ruke za jednu kunu uz obvezu drzave da otpise sve dugove i isplati mu 300 miljuna kuna poticaja u iducih 5 godina.Ovo je najmanje sta RH moze ucinit za ovog velikog covika.

A koliko je tata Ante pohranio u austrijskoj banci, oni malo stariji znaju i cemu je to sluzilo.


Ovo sto se desava sa BADELOM 1862 je da neko treba zavrsiti na vjesalima.
Upropastavati i raditi toliki kriminal da nitko neodgovara,jesmoli se mi branitelji borili za ovakvu lopovsku drzavu?

Kolega pokrenite referendum,dignite sator,donesite plinske boce da se gazdina kuna uvrsti u Ustav uz domovinski rat kao najjveci doprinos i temelj stvaranja neovisne RH. Time bi i Ustav zastitio tekovine privatizacije po kunu,a branitelji bi znali da je ono najsvetije za sto su se borili i Ustavom zasticeno.

New Report

Close