Kako privući i zadržati turističkog djelatnika naziv je prve panel diskusije u sklopu konferencije "Turistički djelatnik – izazovi i mogućnosti" koja je danas počela u zagrebačkom hotelu Westin u organizaciji Ministarstva turizma te u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Hrvatskom udrugom turizma. Nakon pozdravnih govora ministara turizma Garija Cappellija, potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića i ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića, uzvanicima su se obratili i čelnici HGK i HUP-a Luka Burilović i Gordana Deranja.
>>Za održivi turizam treba animirati domaću radnu snagu, privući stranu i educirati novu
Ministar turizma Gari Cappelli izjavio je da se bez razumijevanja svih drugih ministara i dionika u turizmu ne može postići ništa. „Mi smo svi stavili 'dresove' sa strane i bacili se na rješavanje problema. Vlada je prepoznala važnost turizma i izdvojila oko 2 milijarde kuna za zapošljavanje u ovom sektoru koji može biti sigurna luka za brojne buduće radnike“, izjavio je Cappelli, dodavši da moramo razvijati cjelogodišnju ponudu kroz zdravstveni turizam te uz usluge prodavati i znanje.
Nikad nije kasno aktivno se uključiti
Tomislav Tolušić smatra da je Hrvatska zakasnila bar pet godina u razmatranju problema nedostatka radne snage, no i da nikad nije kasno aktivno se uključiti i poduzeti sve što je potrebno. Ministar Gari Cappelli poručio je da je cilj privući domaću radnu snagu, no treba u obzir uzeti i migracije koje su prisutne u regiji. Poslodavci smatraju da će se problem značajno riješiti povećanjem plaća, no poslodavci sami neće moći to sami financirati bez pomoći države, prvenstveno snižavanjem stope PDV–a u turizmu, što je istaknula Deranja.
„Radne kvote za turizam i ugostiteljstvo za ovu godinu povećane su gotovo 75 posto, ali to nije trajno rješenje, već gašenje požara. Trajno rješenje je usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada. Naime, u ovoj školskoj godini 3.800 učenika željelo se školovati za kuhara, upisano je 1.200. Za konobara će se školovati 705 učenika, a htjelo je 2160 učenika. Istovremeno, najveći broj radnika u 2017. godini u turizmu tražio se upravo u području pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane. Dakle, nedostaje nam sposobnost brze prilagodbe. Nije dovoljan set mjera za „ovdje i sada“, već dugoročan plan", istaknuo je predsjednik Burilović.
Gorućom problematikom domaćeg turizma – pitanjem nedostatka radne snage, na prvom su se panelu uz ministra Cappellija bavili i Žarko Katić, Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, pomoćnica ravnatelja HZZZ-a Ružica Hrga, glavni direktor HUP-a Davor Majetić, Veljko Ostojić, čelnik Hrvatske udruge u turizmu te Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma i Dominik Walch, Institute for Advanced Studies.
Dualno rješenje kao dugoročno rješenje
Nedostatak radne snage u turizmu na prvom mjestu treba riješiti maksimalnim angažmanom domaće radne snage, razmatrajući uvoz radnika kao rezervno rješenje za gašenje požara. Uz dodatno podizanje plaća u turističkim zanimanjima, dugoročno rješenje biti će uvođenje dualnog obrazovanja kroz centre kompetentnosti u turizmu u koje će se uz značajnu pomoć iz fondova europske unije uložiti oko 500 milijuna kuna, složili su se sudionici konferencije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Pa naravno da je broj kuhara i konobara koji svoju praksu većinom rade u školama ograničen. Njemačka ima već pitajboga kako dugo, a sigurno preko 60 godina, dualni obrazovi sustav. Tako da radiš u firmi a 1,5 dana tjedno ideš u školu. Znači, svi ti budući kuhari, konobari, barmani… bi praksu radili u firmi. Imali bi mjesečnu plaću, godišnji odmor (nema školskih ferija, kad nemaš nastavu radiš cijeli tjedan, odnosno 5 dana u tjednu), plaćeno mirovinsko i zdrastveno osiguranje… Orijentacije radi – u Njemačkoj je prosječno primanje u naukovanju za prvu godinu cca. 500,00 brutto, za drugu cca. 620,00 € , za treću 750,00 € i ako se taj vid obrazovanja bazira na četiri godine, onada u četvrtoj godinu dobiva cca. 900,00 € brutto.
Uključite se u raspravu