Iako s jedne strane u svom sektoru ima dobre rezultate sezone, ministar turizma Gari Cappelli ovih je dana usred burnih pregovora s turističkim sektorom iz kojeg ga prozivaju da ne donosi razvojne zakone, već samo nove namete, suprotno dogovoru i obećanjima.  

Tema je boravišna pristojba koja bi temeljem prijedloga uredbe u sljedećoj godini trebala rasti za jednu kunu, prije zakonskih izmjena koje bi trebale reformirati sustav turističkih zajednica. Uredba, unatoč najavama u par navrata, još nije dospjela na Vladu, a kao novi datum spominje se početak kolovoza. Ministar Cappelli u razgovoru za Poslovni dnevnik pojašnjava zašto ne vidi razloge za nezadovoljstvo zbog jedne kune po gostu, koja će se ionako vratiti u sustav.  

Što mislite da je poslodavcima toliko sporno oko boravišne pristojbe?
Svaka promjena, svaki prijedlog stvara pobornike i protivnike čak i kada promjene svima donose određene prednosti i koristi. Riječ je o simboličnom povećanju boravišne pristojbe od jedne kune, koja će se u konačnici vratiti u turistički sustav kroz dodatnu promociju i razvoj turističkih proizvoda. Boravišnu pristojbu plaća gost i s tih predloženih 8,00 kuna u srcu turističke godine i dalje smo značajno jeftiniji od konkurentskih destinacija. Primjerice, u Italiji se raspon boravišne pristojbe kreće od 2 do 7 eura, u Španjolskoj od 0,45 do 2,25 eura, u Austriji od 0,15 do 2,18 eura, resort u Bugarskoj ima 6,27 eura, u BiH 1 euro. 

Na koji način će se iznos vratiti u sustav, imate li neke konkretne projekte za koje treba više novca?
Ova sredstva omogućit će dodatno ulaganje u promociju, razvoj turističke ponude, poticanje događanja u destinaciji poput brojnih glazbenih festivala, sportskih turnira, te jačanje kompetencija i profesionalizaciju zaposlenika, što će svakako pridonijeti rastu konkurentnosti turističkog proizvoda na lokalnoj i nacionalnoj razini, a samim time u konačnici donijeti i veće prihode od turizma, što nam je svima i u interesu.  Strateški cilj Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice je razviti i pozicionirati Hrvatsku kao aviodestinaciju i to posebice u predsezoni i posezoni, jer ćemo na taj način moći govoriti o potpunoj turističkoj godini, a ne samo sezoni.  Dio financijskih sredstava povećanjem boravišne pristojbe namjenski će se utrošiti na suradnju s avioprijevoznicima i povećanje broja letova prema svim hrvatskim zračnim lukama. Poznato je da se snažno okrećemo prema tržištu Dalekog i Bliskog istoka.  Od siječnja se vrlo intenzivno pregovara sa brojnim najvećim svjetskim i europskim aviokompanijama i turoperatorima.  Siguran sam da će se pravi rezultati toga vidjeti u godini koja slijedi i to kroz povećanje gostiju upravo s Dalekog istoka i drugih naših netradicionalnih tržišta poput UAE, Kine, Tajvana, Australije, itd. Naime, neminovno je da će se u godinama koje slijede na tržište vratiti nama konkurentne zemlje poput Turske, Egipta, Tunisa. Na nama je da njihov povratak dočekamo spremni i u Hrvatsku privučemo turiste koji Hrvatsku tek trebaju upoznati. Osim toga, korisnici sredstava, a boravišna pristojba raspoređuju se lokalnim turističkim zajednicama, turistički nerazvijenim područjima, Crvenom križu, Hrvatskoj turističkoj zajednici, itekako su suglasni s povećanjem visine boravišne pristojbe. 

Zašto još niste uputili najavljene zakone u proceduru, turističke zajednice i turističko zemljište? Je li to teško političko pitanje?
Znate i sami da je riječ je o vrlo kompleksnim zakonima za čiju je pripremu i donošenje potreban razgovor, intenzivna suradnja i dijalog sa svim dionicima u turizmu i nekoliko vladinih resora. Nositelj izrade Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu je Ministarstvo državne imovine, a upućivanje Prijedloga s izmjenama i dopunama zakona u proceduru Vlade predviđeno je u četvrtom tromjesečju 2017. godine.  Ministarstvo turizma će vrlo aktivno sudjelovati prilikom izrade Zakona s obzirom da imamo vrijedno praktično iskustvo u provedbi važećih propisa. Izmjene zakona koji reguliraju sustav turističkih zajednica i njihovo financiranje planiramo uputiti u proceduru donošenja do kraja tekuće i u prvom kvartalu sljedeće godine. Naime, planiramo promjene u osnovnom Zakonu o turističkim zajednicama kojima želimo dodatno ojačati sustav. Pri tome je važno uskladiti stavove svih zainteresiranih dionika jer nam je u konačnici svima u interesu da turističke zajednice budu puno učinkovitije u izvršavanju svojih temeljnih zadaća. 

Informacije s terena govore o ponovnom procvatu smještaja na crno, unatoč eVisitoru, na terenu nema inspektora. Kako to riješiti?
Svjesni smo toga i, na žalost, takve probleme teško je iskorijeniti. Sustav eVisitor, koji je dostupan Carinskoj upravi, odnosno djelatnicima carinske inspekcije pri Ministarstvu financija koji provode nadzor i obilaske iznajmljivača na crno, svakako je u jednom dijelu unaprijedio procese nadzora i kontrole ilegalnog iznajmljivanja, ali je kao i uvijek potrebna puno tješnja suradnja svih dionika u sustavu. Apeliram na građane da prijave one za koje znaju ili sumnjaju da rade na crno kako bi se ilegalni iznajmljivači brže detektirali i zaustavili. Vrijeme je da se prestanemo susprezati u prijavi osoba koje su nelojalna i nezakonita konkurencija te koji oduzimaju goste onima koji posluju na legalan način.

Što ste uspjeli napraviti s kadrovima za sljedeću godinu?
Što se tiče ove godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od oko 3.200 nezaposlenih osoba ugostiteljskih zanimanja evidentiranih na Zavodu približno 1.200 iskazalo je interes za radom na sezonskim poslovima u turizmu, a tome broju treba dodati i gotovo 800 mladih koji završavaju srednju školu u turističkim zanimanjima.  Hrvatski zavod za zapošljavanje dodatno je intenzivirao aktivnosti posredovanja s poslodavcima kako bi se što brže i lakše osigurala tražena radna snaga i vjerujemo da ćemo za ovaj vrhunac ljetne sezone i ostatak turističke godine imati dovoljno radnika. Za sljedeću godinu, već krajem ove planiramo ponovno održavanje Dana poslova u turizmu kojima je glavni cilj aktivacija domaće radne snage. Na žalost, vidimo da se s kroničnim problemom nedostatka radne snage susreću i brojne druge zemlje poput Mađarske, Austrije, Njemačke. 

Sve češće se spominje uvoz kadrova, je li to izvjesno s obzirom na okolnosti?
Nedostatak radne snage u turizmu nije samo izazov ove Vlade, već svih dionika turističkog sustava, osobito poslodavaca u turizmu koji su svojim zaposlenicima dužni osigurati kvalitetne i adekvatne uvjete rada, od pristojnih primanja, radne satnice, slobodnog dana u tjednu, smještaja, godišnjih ugovora itd.  Svi dionici u turizmu, privatni i javni sektor, moraju dati svoj doprinos u stvaranju uvjeta koji će moći privući kvalitetne radnike, ali i učiniti rad u turizmu svima privlačniji. Ministarstvo turizma svakako će nastaviti s poticanjem obrazovanja u turizmu kroz programe bespovratnih potpora koje provodimo, ali i realizacijom regionalnih centara kompetencija za ugostiteljstvo i turizam koji bi nudili potrebna stručna znanja i vještine, mogućnosti prekvalifikacije, dokvalifikacije i slično. te na taj način stvarali kvalitetan i potreban kadar za rad u turizmu. Ne vidim potencijalnu opasnost da bi Hrvatska mogla postati zemlja u kojoj bi strani djelatnici činili značajniji dio zaposlenih u turizmu niti bih ja to želio.

Slogan Full of life mijenjate? Ako da, kako će se tu uklopiti upravo odabrano rješenje štanda HTZ-a za nastup na sajmovima, napravljeno u skladu s konceptom Full of life?
U posljednje vrijeme puno se govori o aktualnom sloganu. Osobno nisam bio zadovoljan njime prije tri godine kada je on donesen i usvojen, pa nisam ni danas. Mislim da on ničim posebno ne asocira na Hrvatsku niti izražava naš nacionalni identitet. Slogan "Full of life" od dijela struke ocijenjen je pozitivno i on se pokazao vrlo dobar za korištenje u segmentu promocije ljetnog dijela turističke godine. Iz tog razloga, moja je preporuka da se slogan ne ukida, već da se, ovisno o specifičnostima te prepoznatljivosti Hrvatske na pojedinim tržištima i promociji određenih turističkih proizvoda, koristi po potrebi. On za promociju ljetnog djela godine opravdava svoj smisao, međutim za ostatak godine baš i ne. Smatram da se u promociji Hrvatske u svijetu trebaju više koristiti nacionalna obilježja, prepoznatljive kockice i ostalo. 

Cjelogodišnja destinacija

Što će se u HTZ-u izmijeniti s novim vodstvom? 
Novi direktor HTZ-a Kristjan Staničić je profesionalac koji je godinama obavljao visoke upravljačke funkcije u realnom sektoru u turizmu. Vjerujem u kvalitetnu zajedničku suradnju, uzajamno poštovanje te sam siguran da će dati veliki zamah daljnjem pozicioniranju Hrvatske kao jedne od najatraktivnijih turističkih destinacija. Glavni ured HTZ-a treba biti nacionalna turistička promotivna agencija koja, unutar svojih nadležnosti, njeguje, osmišljava i provodi sve ključne aktivnosti vezane uz jačanje nacionalnog turističkog brenda zemlje. Također, vjerujem da će novi direktor dati još snažniji doprinos u suradnji s cjelokupnim turističkim sustavom, ali i svim drugim dionicima koji su direktno ili indirektno povezani u jednu cjelinu. Rezultati turističkog prometa dosadašnjeg djela turističke godine potvrda su da Hrvatska postaje prava cjelogodišnja destinacija, pa je u ovom trenutku prava prilika da određene segmente i turističke proizvode kao što su zdravstveni, poslovni i kulturni turizam kao i turizam na kontinentu dodatno promotivno i razvojno potaknemo.