Nakon dva tjedna ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak izašao je iz samoizolacije.

“Ja sam odradio mojih 15 dana samoizolacije. Moj kontakt zbog kojeg smo svi trebali u samoizolaciju bio je 15. Jučer mi je bio zadnji dan samoizolacije. Testirao sam se čim sam doznao da sam bio u kontaktu s pozitivnom osobom i bio sam negativan. Testirao sam se jučer i negativan sam. Nisam imao simptome i cijelo vrijeme sam radio. Nitko iz te grupe od nas dvadesetak, uključujući i djelatnike medija, nije obolio. Mi, zdravstveni djelatnici, smo se testirali i nitko nije pozitivan”, rekao je u Dnevniku Nove TV.

Na pitanje jesmo li otvorili granice s BiH zbog izbora, odgovorio je kako je on zadužen samo za epidemiološke aspekte.

Magdis Grupa

‘Naš stroj raspršuje maglicu i potpuno dezinficira velike prostore s puno ljudi’

“Ono što mogu epidemiološki reći je da je porast broja slučajeva posljednjih desetak dana bio importiran iz BiH, Srbije i s Kosova. Slučaj u Đakovu je povezan s Kosovom. Kad smo vidjeli da je takva situacija, mi smo predložili epidemiološki da se uvedu nešto strože mjere na granice, a jedna od mjera je i samoizolacija koja je bila uvedena”, rekao je Capak.

“Dogodilo se da je ova odluka, koja je danas mijenjana, donesena još u trećem mjesecu i tad je stavljeno da ona vrijedi do 30. lipnja. Ove mjere su ostavljene onda kad smo mi mijenjali to prije nekoliko dana, ostavljeno je da vrijedi do 30. lipnja pa ćemo vidjeti. Upravo se poklopilo to s odlukama Europske komisije koja otvara svoje granice prema zemljama koje su ‘treće zemlje’. Dakle, ne prema zemljama Europske unije, nego prema trećim zemljama”, dodao je.

Smatra da se situacija u BiH ipak smiruje iako imaju dosta oboljelih, ali ne može se smiriti odjednom.

Što se tiče testiranja, rekao je kako Nijemci ne testiraju ako netko više dana nema visoku temperaturu, osjeća se loše i ima respiratorne simptome.

PODATCI HNB-a

Manjak na tekućem računu platne bilance u prvom tromjesečju ove godine iznosi 1,2 milijarde eura

“Mi mislimo da smo mi dobro naciljali koga trebamo testirati, a to je postavljanje sumnje ili respiratorni simptomi ili temperatura ili rizičan kontakt s puno drugih kontakata te onda razrješavamo epidemiološku situaciju na taj način”.

Što nas čeka na jesen?

“Ako se virus u međuvremenu ne promijeni ili ne nestane, na jesen, kad zahladi i kad ćemo biti više u zatvorenim prostorijama, gdje je koncentracija virusa veća, sigurno će se lakše prenositi koronavirusna infekcija. Osim toga, to će nam se poklopiti sa sezonom drugih respiratornih infekcija, uključujući gripu. Tada ćemo imati puno težu situaciju nego što je imamo sada. Bit će puno veći broj zaraženih i bit će puno teže jer će se interpolirati s drugim respiratornim infekcijama”, smatra Capak.

“Što se tiče cijepljenja, mi poduzimamo mjere da pokušamo dobiti cjepivo ove godine ranije nego do sada, no mi smo mala država i mali naručitelj pa se teško probijamo na prva mjesta prilikom isporuke cjepiva protiv gripe, ali intenzivno radimo na tome i nadamo se da ćemo uspjeti”, dodao je.