Dok su rasprave o tome treba li ili ne ugasiti Uber u Hrvatskoj u oba tabora poduprte nizom argumenata, katkad bolje a katkad lošije kvalitete, u jednoj stvari u javnosti vlada apsolutno jedinstvo. Država, rašireno je mišljenje, nema mogućnost efikasno provesti zabranu rada niti jedne mobilne aplikacije kao nijedne online usluge bila ona obična web stranica, cloud usluga ili nešto treće. U vrijeme kad se sve više biznisa seli na mobitele i web, to otvara prostor cvjetanju nelojalne konkurencije i kriminala na štetu postojećih biznisa.

Poslovni dnevnik razgovarao je stoga s Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom financija, a pokušali smo razgovarati i s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, doduše bezuspješno, ne bi li pronašli odgovor kako bi u ovom trenutku država pomogla poduzetnicima suočenim s takvim problemima.

Uloga policije

Pitali smo tako Ministarstvo unutarnjih poslova ima li obvezu, uoči li aplikaciju ili online uslugu koja krši zakon, odmah djelovati pa čak i tražiti da se takva aplikacija skine s Google Play Storea i Appleovog App Storea. Nadalje, da zatraži blokada internetske (IP) adrese na kojoj je online usluga ili pak da se blokira protok novca, s kartica i bankovnih računa građana i tvrtki prema nezakonitim aplikacijama i digitalnim uslugama.

U policiji kažu da imaju ovlasti i dužnost započeti kriminalističko istraživanje u svakom slučaju kad utvrdi postojanje osnova sumnje o počinjenju kaznenih djela za koja se kazneni progon poduzima po službenoj dužnosti. Na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova pronašli smo popis sa čak 375. takvih nedjela među kojima su silovanja i razbojstva, ali i “nelojalna konkurencija u vanjskotrgovinskom poslovanju”, “obmanjivanje kupaca”, piratstvo i krađa. No, policija djeluje po odlukama suda. To se odnosi i kod nelojalne konkurencije i kriminala koji se čini iz Hrvatske kao i onih koji se čini iz drugih članica EU.

“Policija nema ovlasti tražiti zabranu pružanja internetskih usluga, uključujući i online kladionice sa sjedištem izvan Hrvatske”, kažu u MUP-u. Dodaju da dosad ni nisu zaprimili prijave o postojanju “internetskih aplikacija” putem kojih se čine kaznena djela. Pojašnjavaju da provjeru aplikacija zapravo rade korporacije Google i Apple kroz svoje trgovine aplikacijama.

Zapetljana priča

U Ministarstvu gospodarstva imaju jasan stav o tome treba li uvesti reda na tržište usluga, neovisno pružaju li se preko interneta ili na neki drugi način, ali za ovakvo pitanje, nismo uspjeli dobiti jednostavan odgovor. Pozivaju se da su oni nadležni isključivo za elektroničko poslovanje te općenito digitalnu ekonomiju. No, kad dođe do zabrane aplikacija onda smatraju da je to pitanje u nadležnosti agencije koja se bavi mrežnim djelatnostima – Hakoma te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Budući da nam se iz tog ministarstva nisu javili, interesiralo nas je što ima za reći Ministarstvo financija. Naime, u Hrvatskoj su se državne institucije već morale baviti sličnim problemima i u oba je provjera kretanja novca ključan čimbenik. Kao rezultat financijskih provjera krajem prošle godine uhićen je administrator piratskog web sajta Filmovite uz optužbu za krađu i ilegalnu distribuciju filmova i serija vrijednih 3,9 milijuna kuna. Jedan od krunskih dokaza su isplate koje je Google radio tom administratoru za pravo da prikazuje svoje oglase na njegovom sajtu.

Manje efikasan primjer zaštite bio je u slučaju Hrvatske lutrije, koja se već nekoliko godina žali da joj online kladionice iz drugih članica Unije rade nezakonitu konkurenciju. Vrhunac zaštite koju je osigurala država je obavijest građanima iz lipnja 2015. u kojoj Porezna uprava moli građane da to ne čine, inače će im naplatiti kazne. Da država nije u tom slučaju poduzela koliko može, pokazuje primjer SAD-a koji je Visi i Mastercardu 2014. zabranio pružanje usluga u Rusiji tamošnjoj banci SMP Bank zbog sumnji u kriminal.

U hrvatskom Ministarstvu financija naglašavaju da je njihova inspekcija nadležna za provjere kršenja zakona o e-trgovini te da temeljem toga može od nadležnog tijela zatražiti ograničavanje rada nelegalnih aplikacija i online servisa.

Nema sinkronizacije

No, očito je da institucije po ovom pitanju nisu sinkronizirane pa tako iz Porezne uprave Ministarstva financija upućuju na MUP ostavljajući poduzetnicima da u vrijeme brzih promjena u digitalnom svijetu probleme rješavaju sporim kanalima hrvatskog pravosuđa.

“Nelegalnim djelatnostima na internetu bavi i policija jer ima više ovlasti”, zaključuju u Poreznoj upravi.