Poljoprivreda i razvoj ruralnih područja od izuzetne su važnosti za budućnost Hrvatske i EU, pokazalo je istraživanje Eurobarometra koje je objavila Europska komisija.

Prema istraživanju devet od deset građana u EU smatra da je poljoprivreda i ruralni prostor važan za razvoj države.  Istraživanje je u Hrvatskoj provedeno u razdoblju od 17. do 26. listopada 2015. godine na preko 1000 ispitanika različitih socijalnih i demografskih kategorija, a čak 94 posto građana Hrvatske smatra da su poljoprivreda i razvoj ruralnih područja važni za budućnost države, pri čemu je vrlo važnom smatra čak 62 posto ispitanih, a prilično važnom 32 posto. 

Sličnosti i različitosti 
Istraživanje na razini EU, provedeno na ukupno 27.822 ispitanika pokazalo je da građani Hrvatske imaju slične stavove kao i ostali građani EU kada je riječ o važnosti poljoprivrede i razvoja ruralnih područja. U odnosu na 2013. godinu, kada je rađeno slično istraživanje, broj građana Hrvatske koji poljoprivredu smatraju važno porastao je 10 posto, dok je na razini EU rast bio devet posto.

Kada je riječ o odgovornosti poljoprivrednika u društvu, stavovi građana Hrvatske i prosjeka u EU se razlikuju. Hrvatskim građanima među prioritetima odnosno glavnim odgovornostima poljoprivrednika su opskrba stanovništva raznovrsnim kvalitetnim i jeftinim proizvodima. Tako smatra gotovo polovica ispitanih, dok je prosjek EU nešto niži i iznosi 42 posto. Hrvatima je po važnosti na drugom mjestu poticanje i poboljšanje života na selu (44 posto), dok je ovu odgovornost u EU istaklo samo 24 posto građana. 

Podržavaju potporu selu 
Građani Hrvatske važnim smatraju i održavanje ekonomske aktivnosti i zaposlenja u ruralnim područjima – 36 posto ispitanih, dok je prosjek u EU 29 posto.  Za razliku od Hrvatske većini građana EU je među visokim prioritetima dobrobit životinja  – 35 posto, dok je kod nas to niže – 21 posto ovo smatra važnim. Dosta veliki broj građana Hrvatske, čak 68 posto ispitanih, čulo je za potpore koje EU pruža poljoprivrednicima putem svoje Zajedničke poljoprivredne politike, no tek ih 9 posto zna pojedinost odnosno informirano je o tome što potpore znače i kako se dijele poljoprivrednicima.

Ništa bolja situacija nije ni na razini cijele EU. Čak 61 posto ispitanih građana Hrvatske smatra da bi u idućih deset godina potpore poljoprivrednicima trebalo povećati, dok ih je za smanjenje 11 posto, a 20 posto smatra da bi one trebale ostate iste kao i sad. Za povećanje potpora na razini EU je 45 posto, a za smanjenje 13 posto građana.