Iako spašavaju živote, povećavaju kvalitetu života i dramatično smanjuju troškove za zdravstveni sustav, preventivni programi u Hrvatskoj i dalje su izazov. Zbog toga u većini onkoloških bolesti imamo manju stopu preživljavanja od prosjeka EU, uz izuzetke poput raka dojke s kojim smo dostigli europski prosjek baš zbog programa prevencije.

Ključ je u stvaranju povjerenja građana, pametnijim promotivnim porukama prema javnosti, ali i povratku uloge obiteljskih liječnika u preventivnim pregledima, istaknuli su sudionici HealthComm Foruma koji se održao u četvrtak u Zagrebu.

Važnost medija
Ivana Portolan Pajić, načelnica sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva i članica Zaklade Hrvatska kuća srca, istaknula je da je preventiva upravo jedna od bitnih karika reforme zdravstvenog sustava koju provodi ministar Vili Beroš. Osvrnula se i na slab odaziv na pilot projekt preventivnih pregleda koji se provodi kod obiteljskih liječnika u pet županija, s uvjerenjem da će programi zaživjeti s vremenom.

“U Hrvatskoj svake godine od kardiovaskularnih bolesti umre jedan manji grad, lani je to bilo 23 tisuće ljudi, no to je manje od 27 tisuća koliko ih je bilo prije 10 godina. Istodobno, 170 tisuća ljudi nije posjetilo svog obiteljskog liječnika dulje od 2 godine, a kod obiteljskog liječnika možete obaviti sve preglede koji pokazuju rizik”, podsjetila je Portolan Pajić, koja jako važnim u napretku kroz godine drži bolju komunikaciju s medijima. Najveći izazov je upravo to kako doći do građana i tu se trebaju uvažiti novi trendovi te kanali komunikacije.

Tit Albreht iz Nacionalnog zavoda za javno zdravstvo Slovenije smatra da je najgori restriktivni i paternalistički odnos prema građanima i pacijentima. “Najgore je pacijentu reći da treba prestati pušiti i da treba smršaviti. Ne vjerujem ni u one strašne fotografije na kutijama cigareta. Onaj tko ne brine o posljedicama štetnih navika, tu fotografiju ni ne vidi”, kaže Albreht.

Ivana Portolan Pajić, načelnica sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva/G. STANZL/PIXSELL

Dario Briški, direktor Hrvatskog farmaceutskog društva istaknuo je veću ulogu koju bi mogli u Hrvatskoj imati ljekarnici, koji su se pokazali i u pandemiji kad su radili testove na Covid, ali i cijepili ljude. “Ljekarne su kod nas jako slabo iskorištene za prevenciju, u drugim zemljama Unije normalno je da vam u ljekarni daju kit za testiranje u okviru nekog preventivnog programa”, kaze Briški.

Andrea Šantek, menadžerica za odnose s javnošću i odnose s pacijentima za Adriatic regiju u Novartisu istaknula je kako je pred svim sudionicima, od farmaceutske industrije do liječnika i institucija, puno posla, jer su danas građani zatrpani nizom proturječnih informacija koje mogu pronaći na internetu. Jedan dan je mast zdrava, drugi dan nije, tako je i s alkoholom uz ručak, s tim da većina ljudi ne zna razliku između dobrog i lošeg kolesterola.

Nasljedni poremećaji
Šantek je pohvalila inicijativu uvođenja predškolskog screeninga kolesterola, kako bi se među djecom otkrila nasljedna bolest, porodična hiperkolesterolemija. To je najčešći nasljedni poremećaj metabolizma lipida koji obilježavaju izrazito visoke koncentracije glavnih prenosioca kolesterola krvlju, zajedno s visokim vrijednostima ukupnog kolesterola.

To u osoba s porodičnom hiperkolesterolemijom u pravilu dovodi do ranog nastanka kardiovaskularnih bolesti, kao što su infarkt miokarda, koronarna bolest srca i ishemijska kardiopatija te ishemijski moždani udar, pa stoga i do preuranjene smrti.

Uz pomoć djece kojima se na jednostavnom nalazu krvi otkriva ovaj poremećaj, tako se dolazi i do članova obitelji. Ovaj probir počinje ove godine i odvija se po obaveznom pregledu pri upisu djece u prvi razred osnovne škole.